Zabrane ulaska na KiM učestale su od dolaska Aljbina Kurtija na vlast. Među onima kojima je onemogućen prelazak administrativnih prelaza nalaze se brojni ministri Vlade Srbije, predstavnici humanitarnih organizacija, poput Momčila Arlova iz Republike Srpske, ali i sportisti i estradni umetnici.
Vršilac dužnosti ministra spoljnih poslova privremenih institucija u Prištini Glauk Konjufca ocenio je da je politika Srbije prema Kosovu i Metohiji, kako tvrdi, izvor nestabilnosti.
„Orijentacija Srbije ima istovremeno dva suprotna stava na međunarodnoj sceni. Za nas je ona uvek ista. Nepromenjena agresivna retorika zvanične srpske politike prema Republici Kosovo dokazuje da je Srbija izvor pretnje i nestabilnosti za regionalni i evropski mir“, rekao je Konjufca.
Međutim, prema navodima iz Beograda, na meti zabrana nisu samo politički predstavnici. Problem imaju i građani koji na Kosovo i Metohiju dolaze iz verskih, turističkih ili porodičnih razloga. Među njima su Srbi i Crnogorci, ali i osobe za koje prištinske vlasti procene da predstavljaju pretnju takozvanoj kosovskoj državnosti.
Pojedincima se zbog toga zabranjuje ulazak ili se nalaže da napuste teritoriju. Jedan od primera su učesnici Vidovdanskih manifestacija kojima je onemogućen dolazak.
Politikolog Ivan Tomić ocenjuje da zabrane ne treba posmatrati samo kao administrativne mere, već kao deo šire politike Prištine.
„Ove zabrane ja ne vidim kao neke administrativne mere, već i kao jednu širu politiku kontrole prostora i ljudi koje Priština već godinama unazad pokušava da implementira na ovom prostoru, a sada se za to stvorilo i više uslova, pogotovu na severu Kosova i Metohije“, rekao je Tomić.
On upozorava da takva praksa stvara dodatnu zabrinutost među javnim ličnostima i drugim ljudima koji se javno oglašavaju.
„U tom smislu vlada velika zabrinutost svih nas koji se javno pojavljujemo, koji javno znamo i da kažemo po nešto i da na taj način sutra možemo da postanemo meta prištinskih vlasti“, ocenio je Tomić.
