Patrijarh srpski Porfirije osveštao je kapelu Rođenja Hristovog u okviru Koledža Svetog Save u Sidneju, jedne od najznačajnijih obrazovnih ustanova srpske zajednice u Australiji. Tokom svečanosti, kojoj su prisustvovali brojni učenici, roditelji, nastavnici i predstavnici srpske dijaspore, patrijarh je istakao značaj povezivanja obrazovanja, pravoslavne vere i očuvanja nacionalnog identiteta.
Svečanost je održana 17. oktobra u Varovilu, predgrađu Sidneja, u okviru višednevne posete patrijarha Porfirija Mitropoliji australijsko-novozelandskoj.
Osvećenje kapele obavljeno je uz sasluženje arhijereja iz Srbije i dijaspore, sveštenstva Mitropolije australijsko-novozelandske i pojanje Pevačkog društva „Lazarica“ pri Hramu Svetog kneza Lazara u Sidneju.
Svečanosti je prisustvovao i ambasador Srbije u Australiji Rade Stefanović, kao i rukovodstvo Koledža Svetog Save na čelu sa direktorkom Lelom Vuković.
Porfirije: Znanje bez ljubavi i vere nije dovoljno
Obraćajući se okupljenima nakon osvećenja, patrijarh Porfirije naglasio je da Koledž Svetog Save ima poseban značaj jer učenicima, pored redovnog obrazovanja, pruža mogućnost da razvijaju duhovne i moralne vrednosti.
„Ova škola pruža sva znanja koja se mogu steći u bilo kojoj drugoj školi, ali ima još nešto vrednije i važnije, a to je znanje koje izvire iz ljubavi, iz vere“, poručio je patrijarh. Prema njegovim rečima, obrazovanje ima najveću vrednost kada je povezano sa odgovornošću, milosrđem i brigom za druge ljude.
Patrijarh je upozorio da naučna i tehnološka dostignuća, ukoliko nisu praćena odgovarajućim etičkim načelima, mogu biti upotrebljena i na štetu čovečanstva. Zbog toga je pozvao učenike, roditelje i nastavnike da neguju hrišćanske vrline i da znanje koriste za dobrobit zajednice.
Srpska dijaspora sačuvala veru i identitet daleko od otadžbine
Značajan deo patrijarhove besede bio je posvećen istoriji srpskog iseljeništva u Australiji. Porfirije je podsetio da su pripadnici srpskog naroda na ovaj kontinent dolazili u različitim istorijskim okolnostima, često zbog političkih pritisaka, ekonomskih teškoća i potrage za boljim životom.
Govoreći o generacijama iseljenika, naglasio je da su mnogi, uprkos udaljenosti od zavičaja, nastavili da čuvaju pravoslavnu veru i svoje kulturno nasleđe. Upravo su crkve, prema njegovim rečima, postale važna mesta okupljanja srpske zajednice, omogućavajući očuvanje tradicije i osećaja pripadnosti.
„Pripadanje svojoj Crkvi i nošenje svetosavskog pečata jeste ono za šta je svaki pripadnik srpskog naroda rođen“, istakao je patrijarh. Posebno je naglasio značaj zajedništva i međusobne podrške, ocenjujući da Crkva ima važnu ulogu u povezivanju različitih generacija srpske dijaspore.
Kosovo i Metohija u poruci srpskim vernicima
Patrijarh Porfirije govorio je i o duhovnoj povezanosti srpskog naroda sa Kosovom i Metohijom, ističući značaj tamošnjih manastira i svetinja za očuvanje verskog i kulturnog identiteta.
Prema njegovim rečima, zajednička molitva i život u Crkvi mogu pomoći ljudima da obnove osećaj pripadnosti svojoj duhovnoj tradiciji. U tom kontekstu pomenuo je Visoke Dečane, Pećku patrijaršiju i Gračanicu kao svetinje koje zauzimaju posebno mesto u istoriji i verskom životu srpskog naroda.
Patrijarh je poručio da se zajedništvo ne zasniva samo na poreklu i tradiciji, već i na međusobnoj ljubavi, solidarnosti i spremnosti da se pomogne drugima.
Mošti Svetog kralja Stefana Dečanskog položene u kapelu
Jedan od najznačajnijih trenutaka svečanosti bilo je polaganje moštiju Svetog kralja Stefana Dečanskog u svešteni presto novoosvećene kapele. Ovaj čin ima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji osvećenja hramova i simbolično povezuje novu svetinju sa istorijskim i duhovnim nasleđem Srpske pravoslavne crkve.
Mitropolit australijsko-novozelandski Siluan zahvalio je patrijarhu na poseti i osvećenju kapele, koju je nazvao „malim Vitlejemom“. On je istakao da škola koja nosi ime Svetog Save treba da bude mesto na kojem se, pored sticanja znanja, razvija i duhovni život učenika.
„Nema opstanka srpskom rodu bez prosvete, bez škola, bez hramova svetih i Jevanđelja“, poručio je mitropolit Siluan.
Od dvadesetak učenika do velike srpske obrazovne ustanove
Koledž Svetog Save počeo je sa radom na Savindan 2021. godine, kada je nastavu pohađalo svega dvadesetak učenika. Za pet godina broj đaka povećan je na približno 300, što predstavlja značajan razvoj ove obrazovne ustanove.
Koledž je osnovan sa ciljem da deci srpskog porekla, ali i drugim zainteresovanim učenicima, pruži kvalitetno obrazovanje uz negovanje pravoslavnih vrednosti i kulturnog nasleđa. U njegovom razvoju učestvovali su brojni dobrotvori iz Australije i Srbije, kao i institucije koje podržavaju obrazovne i kulturne projekte srpske dijaspore.
Poseban doprinos pružila je Ambasada Srbije u Australiji, koja je kroz program podrške dijaspori pomogla realizaciju projekta školske laboratorije nazvane po Nikoli Tesli. Za zasluge u razvoju Koledža Svetog Save, patrijarh Porfirije odlikovao je nekadašnju direktorku Anastasiju Nikolau Ordenom Svetog Save.
Osvećenje kapele kao deo šire posete Australiji
Svečanost u Sidneju predstavlja jedan od centralnih događaja tokom patrijarhove posete Australiji, koja obuhvata susrete sa srpskim zajednicama, bogosluženja i obilaske crkvenih i obrazovnih ustanova.
Pored patrijarha Porfirija i mitropolita Siluana, u bogosluženju su učestvovali i brojni arhijereji Srpske pravoslavne crkve, među kojima mitropoliti Longin, Ilarion i Arsenije, kao i episkopi Irinej, Sergije i Isihije. Nakon bogosluženja organizovan je kulturno-umetnički program posvećen osvećenju kapele i značaju Koledža Svetog Save za srpsku zajednicu.