Tompsonovi koncerti u Nemačkoj ponovo otvorili raspravu o ustaškim simbolima

Foto: nsuživo.rs

Nastupi Marka Perkovića Tompsona ponovo su se našli u centru pažnje javnosti i medija u Zapadnoj Evropi, pokrenuvši lavinu rasprava o tolerisanju ekstremističkih simbola i fašističke ikonografije.

U fokusu polemike su sporni poklič „Za dom spremni“ i njegova masovna upotreba tokom muzičkih nastupa, čime se ponovo otvara pitanje dvostrukih aršina i različitog pravnog tretmana ovakvih pojava u Nemačkoj i regionu.

Kontrasti između Frankfurta i Zagreba

Značajnu pažnju privlači paradoksalna situacija u kojoj pevač nesmetano održava koncerte u velikim nemačkim gradovima, dok istovremeno nailazi na institucionalne prepreke u sopstvenoj zemlji.

Primer za to je odluka gradskih vlasti u Zagrebu, koje su odbile da odobre dodatni termin za njegov nastup u gradskoj Areni. Sa druge strane, nedavni koncert pred nekoliko hiljada posetilaca u Frankfurtu protekao je uz izvođenje pesme „Bojna Čavoglave“, čiji uvodni stihovi direktno asociraju na ideologiju iz perioda Drugog svetskog rata.

Gde leži propust nemačkih institucija?

Ovakvi događaji u Nemačkoj pokreću ozbiljna pitanja o efikasnosti lokalnih zakona koji inače strogo sankcionišu govor mržnje i veličanje totalitarnih režima. Analitičari ističu da nadležne službe i policija često nemaju dovoljno svesti niti istorijskog konteksta o balkanskim ekstremističkim pokretima.

Zbog nedovoljne upućenosti u značenje specifičnih simbola, ustaški pokliči i obeležja neretko prolaze ispod radara nemačkih pravosudnih organa, ostajući bez adekvatne zakonske reakcije.