Vukovar će naredne sedmice biti tema rasprave i glasanja u Evropskom parlamentu, povodom 35. godišnjice pada grada. Nacrt rezolucije, koji su predložila četvorica hrvatskih evroposlanika, sadrži zahteve Srbiji za otvaranje ratnih arhiva, rasvetljavanje sudbine nestalih i procesuiranje.
Rasprava na plenarnoj sednici zakazana je za ponedeljak, 23. novembra, dok bi poslanici o predloženom dokumentu trebalo da glasaju u četvrtak, 26. novembra.
Kopredlagači rezolucije dolaze iz četiri političke grupacije. Dokument su predložili Karlo Resler iz Evropske narodne partije (EPP), Tonino Picula iz grupe socijalista i demokrata (S&D), Stiven Nikola Bartulica iz Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) i Gordan Bosanac iz grupe Zelenih.
Jedan od centralnih zahteva upućenih Srbiji odnosi se na pristup relevantnim ratnim arhivima. U nacrtu se traži i objavljivanje dostupnih informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, kao i nastavak saradnje u pronalaženju i identifikaciji nestalih osoba.
Od Beograda se očekuje da omogući identifikaciju i predaju posmrtnih ostataka žrtava njihovim porodicama. Dokument poziva i na borbu protiv nekažnjivosti za ratne zločine, uz zahtev da zakon o nestalim licima bude usvojen „na istinski inkluzivan i transparentan način“.
Poseban deo nacrta posvećen je javnom odnosu prema potencijalnim ratnim zločinima i osobama osuđenim za njihovo izvršenje. Predloženim tekstom osuđuju se svi oblici negiranja, umanjivanja i veličanja ratnih zločina, uključujući javno slavljenje ili rehabilitaciju osuđenih ratnih zločinaca.
U tom delu dokumenta posebno se pominju javne počasti koje su, prema navodima nacrta, ukazane Ratku Mladiću prilikom sahrane u Beogradu 7. septembra 2026. godine.
Vukovar je u predloženoj rezoluciji predstavljen kao simbol stradanja i otpora tokom rata u Hrvatskoj. Tekst obuhvata zločine počinjene tokom i nakon pada grada, nerešeno pitanje nestalih i potrebu da se nastavi utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine.
Autori dokumenta ističu i da sećanje na Vukovar ne bi trebalo da ostane isključivo pitanje Hrvatske. Predlažu da ono bude deo evropskog sećanja, uz naglašavanje značaja očuvanja mira, poštovanja ljudskih prava i dijaloga.
Predloženi zahtevi zasad su deo nacrta, o kojem će se Evropski parlament izjasniti nakon plenarne rasprave.