Brisel postavio posebna pravila za Crnu Goru

Foto: pexels.com/dusancvetanovic

Brisel razmatra model prema kojem bi Crna Gora nakon ulaska u Evropsku uniju deset godina bila obuhvaćena posebnim zaštitnim mehanizmima, uz mogućnost produženja za još pet godina. Kako piše podgorički Dan, nova članica imala bi pravo glasa od prvog dana, ali bi ono moglo da bude privremeno suspendovano pod određenim uslovima.

Predloženo rešenje otvorilo je raspravu o tome da li bi buduće članice Unije ulazile u drugačiji položaj od država koje su joj ranije pristupile. Dok zagovornici tvrde da su dodatne garancije potrebne radi zaštite vladavine prava i sprečavanja blokada, kritičari upozoravaju na opasnost od stvaranja „članstva drugog reda“.

Prema navodima koje prenosi Dan, Evropska komisija pokrenula je inicijativu za uvođenje zaštitnih mehanizama kroz pregovaračko poglavlje 35, koji bi bili ugrađeni u pristupni ugovor Crne Gore. Njihova svrha bila bi da omoguće reagovanje ukoliko nova članica ozbiljno prekrši načela vladavine prava ili opstruiše zajedničko odlučivanje.

Takav predlog povezuje se sa iskustvom višegodišnjih sporova unutar Unije, naročito sa vladom Viktora Orbana u Mađarskoj, koja je koristila pravo veta za blokiranje pojedinih spoljnopolitičkih i finansijskih odluka.

Crna Gora, prema opisanom modelu, ne bi automatski ostala bez prava glasa ili veta po prijemu. Međutim, tokom predviđenog perioda postojala bi mogućnost njihovog privremenog ograničavanja ako budu ispunjeni uslovi utvrđeni pristupnim ugovorom.

Kako navodi Politiko, Evropska komisija prvobitno je predlagala petnaestogodišnji period primene ovih mehanizama. Kompromis o deset godina, uz mogućnost produženja za još pet, usaglašavan je na inicijativu Irske, koja predsedava Savetu EU.

Ambasadori država članica načelno su podržali kraći rok nakon protivljenja zemalja poput Italije i članica grupe „Prijatelji Zapadnog Balkana“. Njihov argument bio je da nadzor koji bi trajao deceniju i po teško može da se smatra privremenim rešenjem.

Jedna od važnih novina odnosila bi se na način aktiviranja zaštitnih mera. Prema pisanju Politika, odluka o eventualnoj suspenziji prava glasa donosila bi se kvalifikovanom većinom, što bi omogućilo jednostavnije pokretanje tog postupka u odnosu na postojeći mehanizam iz člana 7.

Ipak, pitanje kriterijuma za takvu odluku ostaje posebno osetljivo. Deo država traži da razlog za pokretanje postupka bude i kršenje principa „iskrene saradnje“, dok članice naklonjene kandidatima upozoravaju da ta formulacija može biti previše široka.

Njihova zabrinutost odnosi se na mogućnost da se različita politička stanovišta ili odbrana nacionalnih interesa manjih država protumače kao opstrukcija. Zbog toga insistiraju na jasnim i objektivnim uslovima za primenu eventualnih sankcija.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocenio je kao važan uspeh odustajanje od ideje da nove članice odmah po prijemu budu lišene prava veta. Poručio je da Podgorica nema razloga da strahuje od zaštitnih mehanizama jer je posvećena evropskim vrednostima.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević takođe je branila predložene klauzule, predstavljajući ih kao garanciju stabilnosti. Prema njenoj oceni, one neće ugroziti plan da Crna Gora završi pregovore do kraja ove godine i potpiše pristupni ugovor do juna 2027.

Istovremeno, prema diplomatskim izvorima na koje se poziva Dan, crnogorski pregovarači razgovaraju sa prijateljskim državama članicama kako bi kriterijumi za suspenziju bili precizno definisani. Iako nemaju formalnu mogućnost da menjaju tekst koji usaglašavaju članice, nastoje da preko tih kontakata utiču na konačno rešenje.

Deo opozicije i civilnog sektora u Crnoj Gori smatra da bi dugogodišnji nadzor predstavljao presedan u odnosu na uslove pod kojima su Uniji pristupale prethodne članice, uključujući Sloveniju i Hrvatsku.

Rezerve su izneli i pojedini evropski zvaničnici. Izvestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ocenio je ideju probnog perioda kao nepravednu prema državi koja je najdalje napredovala u pristupnim reformama.

Poglavlje 35, pod nazivom „Ostala pitanja“, u pregovorima služi za teme koje nisu obuhvaćene standardnim pregovaračkim oblastima. U slučaju Srbije, ono obuhvata normalizaciju odnosa sa Prištinom.

Za Crnu Goru bi, prema predlogu opisanom u tekstu, postalo okvir za određivanje trajanja posebnog nadzora, uslova za eventualnu suspenziju prava glasa i postupka kojim bi članice odlučivale o takvoj meri.

Pored ovih institucionalnih pitanja, pristupanje Crne Gore otvara i druge teme. Zbog malog broja stanovnika, zemlja bi imala ograničenu zastupljenost u Evropskom parlamentu i relativno mali uticaj u delu odlučivanja kvalifikovanom većinom koji zavisi od udela stanovništva.

Posebno pitanje predstavlja i korišćenje evra. Crna Gora tu valutu koristi više od dve decenije, iako nije članica evrozone, pa se očekuje da njen status bude predmet posebnog pravnog i finansijskog uređenja u procesu pristupanja.

Za sada ostaje otvoreno da li će predloženi zaštitni mehanizmi biti namenjeni samo Crnoj Gori ili će postati model za prijem drugih kandidata sa Zapadnog Balkana i iz istočne Evrope. Konačan sadržaj tih odredaba odrediće i uslove pod kojima bi Podgorica mogla da ostvari planirano članstvo 2028. godine.