Kuba je poručila da će, u slučaju eventualnog vojnog napada Sjedinjenih Američkih Država, iskoristiti svoje „legitimno pravo na samoodbranu“, izjavio je danas zamenik ministra spoljnih poslova te zemlje Karlos Fernandez de Kosio. Njegova izjava dolazi u trenutku pojačanih političkih tenzija između Havane i Vašingtona, kao i sve učestalijih međusobnih optužbi na diplomatskom planu.
De Kosio je u objavi na društvenoj mreži X naveo da se „antikubanske aktivnosti“ intenziviraju iz časa u čas, sa ciljem da se, kako tvrdi, bez ikakvog opravdanja pripremi teren za moguću vojnu agresiju protiv Kube. On je ocenio da su optužbe koje dolaze iz pojedinih političkih i medijskih krugova u SAD sve ozbiljnije i, prema njegovim rečima, „sve neverovatnije“.
El esfuerzo anticubano en función de justificar sin excusa alguna una agresión militar contra Cuba se intensifica por hora, con acusaciones cada vez más inverosímiles. EEUU es el país agresor. Cuba, el país agredido, amparado en el principio de legítima defensa.
— Carlos F. de Cossio (@CarlosFdeCossio) May 17, 2026
„Sjedinjene Američke Države su agresor, dok Kuba, kao zemlja koja bi bila napadnuta, polaže pravo na samoodbranu u skladu sa međunarodnim pravom“, poručio je kubanski zvaničnik u svojoj objavi.
Izjava dolazi u trenutku kada su odnosi između dve zemlje dodatno opterećeni dugogodišnjim ekonomskim sankcijama, političkim nesuglasicama i optužbama Vašingtona na račun kubanskih vlasti zbog pitanja ljudskih prava i političkih sloboda. Sa druge strane, Havana već decenijama tvrdi da su američke sankcije i politički pritisci glavni uzrok ekonomskih problema na ostrvu.
Analitičari ocenjuju da oštra retorika obe strane dodatno povećava napetosti u regionu, iako trenutno nema zvaničnih pokazatelja da bi moglo doći do direktnog vojnog sukoba. Ipak, kubanske vlasti poručuju da će nastaviti da jačaju svoje odbrambene kapacitete i da neće odstupiti od, kako navode, zaštite nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.
Odnosi između Kube i Sjedinjenih Američkih država već više od šest decenija prolaze kroz periode ozbiljnih političkih i ekonomskih sukoba, a uprkos povremenim pokušajima normalizacije, poverenje između dve države i dalje ostaje veoma ograničeno.