Zašto veštačka inteligencija neće lako zameniti pravnike

Foto: pexels.com/ekaterina bolovtsova

Damijen Šarlotin, viši istraživač na HEC Paris i autor Substack newslettera „Artificial Authority“, u analizi se osvrće na sve češće tvrdnje da bi veštačka inteligencija mogla u potpunosti da zameni pravnu profesiju u narednim godinama.

Iako pojedini tehnološki lideri i stručnjaci predviđaju da bi pravni poslovi mogli biti u velikoj meri automatizovani već u narednoj deceniji  pa čak i u roku od 12 do 18 meseci za određene zadatke Šarlotin ističe da takve prognoze zanemaruju stvarnu prirodu pravnog posla i način na koji profesija funkcioniše.

On podseća da, uprkos „hype-u“ oko veštačke inteligencije, broj advokata u Sjedinjenim Američkim Državama zapravo raste. Od 2020. godine broj studenata prava je značajno porastao, dok podaci Američke advokatske komore pokazuju rekordnu zaposlenost diplomaca pravnih fakulteta, kao i najviši procenat zaposlenih na poslovima koji zahtevaju polaganje pravosudnog ispita.

Charlotin upozorava da se često pojednostavljeno posmatra šta advokati zapravo rade  kao da je njihov posao samo čitanje dokumenata, primena pravila i pisanje tekstova, što su zadaci koje AI već može da obavlja. Međutim, kako navodi, pravni rad je duboko prožet nejasnoćama, interpretacijom i donošenjem složenih odluka, zbog čega se ne može lako automatizovati.

On objašnjava da se poslovi sastoje od „paketa zadataka“, pri čemu neki mogu lako da se razlože i automatizuju, dok su drugi čvrsto povezani i ne mogu se odvojiti bez gubitka smisla posla. Kao primer navodi radiologe, koji su godinama prognozirani kao profesija koju će AI zameniti, ali njihov broj i plate i dalje rastu.

Slično tome, smatra Charlotin, pravni posao nije skup odvojivih operacija, već integrisan proces u kojem se istraživanje, analiza i izgradnja argumenta međusobno prepliću. Ako se deo tog procesa preda mašinama, dolazi do novih problema posebno u verifikaciji i odgovornosti, naročito kada AI „halucinira“ ili generiše netačne informacije.

Zaključuje da automatizacija „lakših“ delova posla često paradoksalno čini teže delove još kompleksnijim, što dovodi u pitanje ideju da će advokati uskoro postati suvišni.