Pregovarači iz Irana su otputovali u ponedeljak u Katar, a sudbina nuklearnog programa zemlje i pristup zamrznutoj imovini su u toku rasprave.
SAD su pokrenule napade na južni Iran u testirajući sedmonedeljno primirje, dok su obe strane umanjile nade za skori mirovni sporazum.
Američke snage su gađale lokacije na kojima su iranske rakete kao i čamce koji pokušavaju da postave mine, saopštila je u utorak Centralna komanda SAD (Centcom), ali je naglasila da napadi ne ukazuju na to da je primirje sa Iranom završeno.
Centcom „nastavlja da brani naše snage dok koristi uzdržanost tokom tekućeg primirja“, rekao je kapetan mornarice Tim Hokins, koji je akciju okarakterisao kao „odbrambenu“.
U Iranu, novinski veb-sajt Tabnak, za koji se veruje da je blizak bivšem šefu Revolucionarne garde Mohsenu Rezaeiju, identifikovao je četiri mrtva vojnika Garde za koje je rekao da su ubijeni u američkim napadima na čamce. Iranska državna televizija je odvojeno izvestila o eksplozijama oko Bandar Abasa, grada u Ormuskom moreuzu u kojem se nalaze vojna luka i aerodrom dvostruke namene. Iranska državna novinska agencija Mehr je kasnije saopštila da je situacija „potpuno pod kontrolom“ i da nema razloga za brigu stanovnika.
Napadi – drugi veliki napadi koji su se dogodili tokom sedmonedeljnog primirja – dogodili su se dok je Mohamed Bager Galibaf, predsednik iranskog parlamenta, predvodio delegaciju pregovarača u Kataru. Lokalni mediji su naveli da su među tim ljudima bili i iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči i guverner centralne banke Abdolnaser Hemati.
Hematijevo prisustvo podstaklo je spekulacije da će se razgovori fokusirati na oslobađanje zamrznute iranske imovine. Sporazum koji je trenutno u pregovorima sa SAD navodno bi podrazumevao da Vašington pristane da odmrzne neku iransku imovinu koja se drži u bankama van Irana – uključujući Katar.
Tramp se suočio sa kritikama lojalista u svojoj stranci zbog izveštaja da bi milijarde dolara zamrznute imovine mogle biti stavljene na raspolaganje Teheranu, a visoki republikanac kaže da objavljeni detalji mirovnog sporazuma deluju previše slično nuklearnom sporazumu koji je 2015. godine dogovorila Obamina administracija, iz kog se Tramp povukao.
Memorandum o razumevanju o kome se pregovara navodno bi predvideo da Iran obnovi komercijalni brodarski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ali ne bi uključivao pregovore o bilo kakvim nuklearnim pitanjima. Razgovori o iranskom nuklearnom programu bi se zatim održali u roku od 30 do 60 dana nakon bilo kakvog sporazuma.
Tramp je rekao da je njegov glavni cilj u ratu da spreči Iran da razvije nuklearno oružje sa svojim visoko obogaćenim uranijumom i da je pod sve većim pritiskom da početni sporazum sadrži obavezu Irana da se reši svojih zaliha.
U ponedeljak je izgleda ponudio ustupak Teheranu, objavivši u objavi na društvenim mrežama da obogaćeni uranijum koji se drži u Iranu može biti „uništen“ unutar zemlje, u procesu koji nadgleda međunarodna nuklearna agencija.
Sudbina iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma bila je glavna tačka spoticanja u raznim rundama pregovora između Vašingtona i Teherana. U prethodnim rundama razgovora sa SAD, Iran je rekao da je spreman da razblaži čistoću svog obogaćenog uranijuma, ali da neće dozvoliti prenos zaliha ni SAD ni Rusiji.
Stručnjaci su rekli da bi Trampova objava u ponedeljak mogla da predstavlja veliki kompromis od strane američkog predsednika, jer se čini da su se pregovori usporili nakon burne diplomatske aktivnosti tokom vikenda.
Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza postalo je hitno pitanje za Trampovu administraciju, koja je mesecima udaljena od srednjoročnih izbora u SAD i suočava se sa besom birača zbog rastućih troškova.
U utorak je državni sekretar Marko Rubio rekao da je, uprkos najnovijim američkim napadima na Iran, dogovor i dalje moguć, dodajući da će se Ormuski moreuz otvoriti „na ovaj ili onaj način“.
„Danas su u Kataru vođeni neki razgovori, pa ćemo videti da li možemo da postignemo napredak. Mislim da se mnogo priča o specifičnim formulacijama u početnom dokumentu“, rekao je Rubio novinarima u Džajpuru tokom zvanične posete Indiji.
Iran je rekao da će buduće upravljanje moreuzom – kroz koji obično protiče oko petine svetske nafte i tečnog prirodnog gasa – biti stvar o kojoj će Oman i Iran postići dogovor, i da bi mogle biti uvedene „naknade za navigacione usluge“.
U dugoj objavi na Truth Social-u, Tramp je rekao da razgovori sa Iranom idu „lepo“, ali je upozorio na nove napade ako ne uspeju. „Biće to samo Veliki dogovor za sve ili nikakav dogovor“, napisao je.
Iran je insistirao da prekid vatre u Libanu mora biti uključen u memorandum o razumevanju koji bi doveo do otvaranja Ormuskog moreuza od strane Irana.
U ponedeljak je izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao da će intenzivirati napade protiv milicije Hezbolaha koju podržava Iran u Libanu. Izrael i Liban su se dogovorili o prekidu vatre