Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy nalazi se na korak od dobijanja koncesije za izgradnju i upravljanje gasovodom „Južna interkonekcija“, jednim od najvećih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, čija se vrednost procenjuje na više od milijardu dolara. Projekat bi trebalo da omogući dopremanje američkog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske i smanji zavisnost zemlje od ruskih energenata.
Prema pisanju britanskog lista Gardijan, iza kompanije stoje pojedinci povezani sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, među kojima su advokat Džesi Binal, koji je zastupao Trampa u više političkih i pravnih procesa, kao i Džo Flin, brat bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost Majkla Flina.
Iako kompanija nema iskustvo u realizaciji infrastrukturnih projekata ovakvog obima, poslednjih meseci dobila je snažnu podršku iz Vašingtona. Američki zvaničnici, prema navodima lista, jasno su poručili političkom vrhu BiH da podržavaju realizaciju projekta upravo preko kompanije AAFS.
Lokalni predstavnik kompanije je privrednik Amer Bekan, koji je još 2021. godine registrovao firmu u Bosni i Hercegovini. Ozbiljniji ulazak u energetski sektor usledio je nakon povezivanja sa američkim partnerima tokom prošle godine.
Gasovod „Južna interkonekcija“ godinama se smatra jednim od ključnih energetskih projekata u regionu. Njegov cilj je povezivanje Bosne i Hercegovine sa LNG terminalom na hrvatskoj obali Jadrana, čime bi zemlja dobila alternativni pravac snabdevanja gasom. Sjedinjene Američke Države već duže vreme podržavaju ovu inicijativu, ističući da bi ona doprinela energetskoj bezbednosti i smanjila uticaj Rusije na Balkanu.
Bosna i Hercegovina trenutno gotovo u potpunosti zavisi od ruskog gasa, dok Evropska unija od zemalja kandidata očekuje postepeno smanjenje energetske zavisnosti od Moskve. Brisel je postavio cilj da se do 2027. godine obustavi kupovina ruskog gasa, što dodatno povećava značaj ovog projekta.
Prema dokumentima u koje je Gardijan imao uvid, vrednost samog gasovoda procenjena je na oko 300 miliona evra, dok bi dodatnih 900 miliona evra bilo investirano u izgradnju tri gasne elektrane. Finansiranje bi trebalo da bude obezbeđeno kroz kombinaciju privatnog kapitala i zaduživanja, bez direktnog opterećenja budžeta Bosne i Hercegovine.
Međutim, projekat je izazvao brojne kontroverze. Kritičari upozoravaju da nije sproveden javni tender, što je uobičajena praksa kod infrastrukturnih projekata ovakvog značaja. Organizacija „Transparensi internešenel“ upozorila je da bi dodeljivanje poslova bez javne konkurencije moglo povećati rizik od korupcije i ugroziti transparentnost projekta.
Dodatne rezerve izrazila je i Evropska unija. Prema navodima Gardijana, predstavnici Brisela su upozorili vlasti u BiH da bi o važnim promenama u energetskoj politici trebalo da se konsultuju sa evropskim institucijama kako ne bi ugrozili buduće finansiranje i proces evropskih integracija.
Jedna od ključnih političkih prepreka za realizaciju projekta mogao bi da bude predsednik Republike Srpske Milorad Dodik. Dosadašnji sistem snabdevanja ruskim gasom prolazi upravo preko teritorije Republike Srpske, što tom entitetu daje značajan uticaj na energetsku politiku zemlje.
Ipak, prema navodima izvora iz Bosne i Hercegovine, američka administracija smatra ovaj projekat jednim od svojih prioriteta na Balkanu. Nakon nedavne posete Donalda Trampa Mlađeg Banjaluci i intenzivnih kontakata sa političkim liderima u regionu, procenjuje se da su izgledi za realizaciju projekta značajno porasli.
Ukoliko dobije konačno odobrenje, „Južna interkonekcija“ mogla bi da postane jedan od najvažnijih energetskih i geopolitičkih projekata u istoriji Bosne i Hercegovine, ali i nova tačka nadmetanja velikih sila za uticaj na Zapadnom Balkanu.