Nemačka maloprodaja zabeležila je pad četvrti mesec uzastopno, pokazuju najnoviji preliminarni podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). U aprilu je promet u maloprodaji smanjen za 0,3 odsto u odnosu na mart, što ukazuje da neizvesnost na globalnom tržištu i geopolitičke tenzije nastavljaju da utiču na raspoloženje potrošača i nivo lične potrošnje.
Najveći pad zabeležen je u sektoru neprehrambenih proizvoda, gde je promet opao za 2,2 odsto na mesečnom nivou. Posebno je pogođena internet trgovina i prodaja putem pošte, koje su u aprilu zabeležile pad od čak 4,7 odsto u odnosu na prethodni mesec.
Sa druge strane, prodaja prehrambenih proizvoda porasla je za 3,2 odsto, što je donekle ublažilo ukupni negativan rezultat maloprodajnog sektora. Ipak, rast prodaje hrane nije bio dovoljan da nadoknadi pad u ostalim segmentima tržišta.
Na godišnjem nivou, nemačka maloprodaja zabeležila je realni pad od 0,3 odsto, dok je nominalni promet porastao za 1,4 odsto. Ovakvi podaci pokazuju da inflacija i dalje utiče na ukupnu vrednost prodaje, uprkos slabljenju tražnje i opreznijem ponašanju potrošača.
Destatis navodi da je dodatni pritisak na tržište izvršio rast neizvesnosti izazvan sukobima na Bliskom istoku, koji su uticali i na kretanje cena energenata. Posebno se to odrazilo na promet benzinskih pumpi, gde je zabeležen mesečni realni pad od četiri odsto.
Na godišnjem nivou, promet benzinskih stanica bio je manji za 10,4 odsto realno, dok je nominalno porastao za 7,6 procenata zbog viših cena goriva. To ukazuje da vozači troše više novca, ali za manju količinu kupljenog goriva.
Ekonomisti ocenjuju da slabiji rezultati maloprodaje predstavljaju dodatni signal usporavanja potrošnje u najvećoj evropskoj ekonomiji. Iako tržište rada ostaje relativno stabilno, visoki troškovi života, geopolitičke neizvesnosti i promenljivo poverenje potrošača nastavljaju da opterećuju privredni oporavak Nemačke.
Mnogi analitičari smatraju da će naredni meseci biti ključni za procenu da li je reč o privremenom usporavanju ili o dugotrajnijem trendu slabije domaće tražnje koji bi mogao da utiče na ukupni ekonomski rast zemlje.