Američki ministar odbrane obraća se saveznicima u najnovijem pokušaju da natera Evropu da poveća vojne budžete.
Pit Hegset je najavio reviziju američkog vojnog prisustva širom Evrope, u borbenom obraćanju saveznicima NATO-a, gde je zapretio da će smanjiti broj snaga u zemljama koje najmanje troše na odbranu.
Američki ministar odbrane, govoreći na sastanku ministara odbrane NATO-a u Briselu, optužio je neke zemlje za „slobodno korišćenje“, a druge za sramotu jer nisu dozvolile da njihove vazduhoplovne baze koriste američki avioni koji su bombardovali Iran na proleće.
Iako su Hegsetove reči iznete iza zatvorenih vrata grupi saveznika, uključujući novog britanskog ministra odbrane, Dena Džarvisa, Pentagon ih je obavestio u svom najnovijem pokušaju da natera Evropu da poveća vojne budžete.
Hegset je rekao da će to biti „pravi pregled“ u kojem će „naše godišnje članarine NATO-u biti uslovljene od strane drugih zemalja koje ispunjavaju svoje ciljeve u pogledu odbrambene potrošnje“ – što znači da će u budućnosti, što se tiče SAD, „NATO biti dvosmerna ulica“.
Trampova administracija želi da članice NATO-a iz Evrope preuzmu vođstvo u odbrani svog kontinenta od Rusije i postepeno povećaju odbrambene rashode na 3,5% BDP-a do 2035. godine. Sve članice, osim Španije, potpisale su u principu na prošlogodišnjem samitu lidera u Hagu.
„To je pregled koji će neke zemlje propasti, a druge će proći sa odličnim uspehom“, dodao je Hegset, implicirajući da bi američke snage mogle biti povučene iz zemalja sa nižim troškovima ili onih koje se bore da ispune dugoročni cilj.
Smanjenja koja se već razmatraju uključuju preraspodelu trećine od 150 američkih aviona F-16 i F-15 namenjenih NATO-u, plus avione za dopunu gorivom i izviđanje, bombardere i dronove. Izražena je zabrinutost da bi promene mogle uticati na sposobnost NATO-a da prati ruske podmornice u Evropi i na šire odvraćanje Moskve.
Mark Rute, generalni sekretar NATO-a, rekao je da Hegset pokušava da „održi pritisak“ svojim otvorenim izjavama. „Drago mi je što to radi, jer moramo da govorimo istinu jedni drugima“, dodao je bivši holandski premijer, za koga se smatra da ima topao odnos sa Donaldom Trampom.
Prošle nedelje, Džon Hili je podneo ostavku na mesto ministra odbrane Velike Britanije nakon što se Kir Starmer obavezao samo na povećanje britanske vojne potrošnje na skoro 2,7% BDP-a do 2030. godine. Hili je želeo da Velika Britanija dostigne 3% kao put do 3,5%.
Po dolasku na samit, Džarvis, Hilijev zamenik, rekao je: „Ovo je trenutak izazova“, ali nije imao ništa novo da kaže o ukupnim odbrambenim budžetima. Kasnije tog dana, Velika Britanija je saopštila da će potrošiti 750 miliona funti na opremanje Ukrajine dronovima i raketama protivvazdušne odbrane, što će biti finansirano kreditima obezbeđenim imovinom ruske centralne banke.
Hegset je rekao da je Džarvisu rekao da je neprihvatljivo da saveznici NATO-a „stoje na kraju piste sa tablom za pisanje kako bi odlučili šta leti“ – referenca na ograničenja koja su širom Evrope nametnuta američkim avionima koji bombarduju Iran.
Velika Britanija je dozvolila SAD da napadnu iranske raketne lansirne sisteme sa baze RAF Ferford u Glosterširu, ali većina drugih evropskih zemalja nije dozvolila američkom vazduhoplovstvu da leti iznad njihove teritorije ili da koristi njihove baze za bombardovanje ili dopunjavanje gorivom.
To je tema koju je Hegset dotakao u svom govoru svojim kolegama, žaleći se da, iako su SAD „branile Evropu generacijama“, dobile su malo zauzvrat kada je Tramp rekao da želi da koristi evropske baze za napad na Iran na proleće.
Rekao je: „Iranske mete ugrožavaju evropske interese čak i direktnije nego što ugrožavaju nas, ali previše naših saveznika je reklo ne, ili je pokušalo da nas udavi u arhaičnim pravnim debatama, ili nas je javno kritikovalo što radimo ono što nisu spremni ili sposobni da sami urade. Bilo je sramotno.“