Cene goriva u Crnoj Gori skočile više od 32%: Inflacija dostigla najviši nivo

Crna Gora suočava se sa novim talasom poskupljenja, a najveći udar na kućne budžete dolazi od goriva i transporta. Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, cene goriva u septembru bile su 32,3% više nego godinu ranije, dok je prevoz poskupeo 18,5%. Godišnja inflacija dostigla je 5,2%, što predstavlja najvišu stopu od aprila 2024. godine.

Inflacija je u septembru dostigla 5,2 odsto, nakon što je u avgustu iznosila 4,5 odsto, dok su potrošačke cene na mesečnom nivou porasle za dodatnih 0,5 odsto.

To znači da su proizvodi i usluge u proseku nastavili da poskupljuju, iako se intenzitet rasta značajno razlikuje među pojedinim kategorijama.

Gorivo i prevoz odgovorni za oko 40 odsto ukupne inflacije

Najveći doprinos rastu troškova života dolazi iz sektora goriva i transporta.

Cene goriva porasle su za 32,3 odsto u odnosu na septembar prošle godine, dok su troškovi prevoza povećani za 18,5 odsto.

Ove dve stavke zajedno su doprinele godišnjoj inflaciji sa 2,17 procentnih poena, što predstavlja približno 40 odsto ukupne stope od 5,2 odsto.

Na poskupljenje su uticala kretanja na međunarodnom tržištu nafte i naftnih derivata, ali i odluka crnogorske vlade da akcize na gorivo smanji samo delimično.

Visoke cene goriva ne pogađaju samo vozače. Njihov uticaj oseća se i u transportu robe, distribuciji prehrambenih proizvoda i poslovanju kompanija koje zavise od drumskog saobraćaja.

Zbog toga rast cena energenata može posredno da doprinese poskupljenjima i u drugim delovima privrede.

Hrana ponovo skuplja, najviše povrće i meso

Pored goriva, rast troškova života dodatno podstiču i cene prehrambenih proizvoda.

Prema Monstatu, hrana je u septembru bila 2,6 odsto skuplja nego godinu ranije, ali su pojedine grupe proizvoda zabeležile znatno veća poskupljenja.

Povrće je poskupelo 5,7 odsto, meso i mesne prerađevine 4,7 odsto, dok su žitarice i proizvodi od žitarica bili 3,8 odsto skuplji.

Hrana ima posebno veliki značaj za ukupnu inflaciju jer čini 33,5 odsto potrošačke korpe koja se koristi za njen obračun.

Zbog toga je rast cena prehrambenih proizvoda ukupnoj godišnjoj inflaciji doprineo sa 0,85 procentnih poena.

Ovaj podatak pokazuje da čak i relativno umeren rast cena hrane može značajno da utiče na ukupan nivo inflacije, budući da domaćinstva veliki deo svojih prihoda izdvajaju upravo za osnovne životne namirnice.

Poskupeli restorani, hoteli i održavanje stanova

Rast cena nije ograničen samo na gorivo i hranu.

Ugostiteljske i druge uslužne delatnosti takođe beleže značajna poskupljenja.

U restoranima i kafićima cene su porasle 6,9 odsto, dok je smeštaj u hotelima i registrovanim privatnim objektima poskupeo 6,2 odsto.

Frizerske i kozmetičke usluge skuplje su 7,2 odsto, a održavanje i popravka motornih vozila 8,8 odsto.

Posebno se izdvaja rast troškova velikih popravki i održavanja stambenih objekata, koji iznosi 12,9 odsto.

Poskupljenja su zabeležena i kod telefonskih, internet i medijskih usluga, čije su cene povećane za 5,7 odsto, dok su odeća i obuća skuplje 4,1 odsto.

Takva kretanja pokazuju da pritisak na kućne budžete nije ograničen na jednu oblast potrošnje, već zahvata veći broj svakodnevnih izdataka.

Duvanski proizvodi skuplji 15 odsto

Značajan rast cena zabeležen je i kod duvanskih proizvoda, koji su tokom prethodnih godinu dana poskupeli 15 odsto.

Prema podacima koje prenose Vijesti, na poskupljenje su uticala dva povećanja akciza koja je Vlada Crne Gore sprovela u januaru i julu.

Zbog toga su cene paklica cigareta ukupno povećane za 40 do 70 centi, zavisno od proizvoda.

Rast cena duvana doprineo je ukupnoj godišnjoj inflaciji sa 0,43 procentna poena.

Pojedini proizvodi ipak pojeftinili

Iako je većina značajnih kategorija zabeležila rast cena, kod pojedinih proizvoda i usluga došlo je do pojeftinjenja.

Najizraženiji pad cena zabeležen je kod odvođenja otpadnih voda, koje je bilo jeftinije 13,1 odsto, dok su usluge snabdevanja vodom pojeftinile 11,2 odsto.

Među prehrambenim proizvodima, voće je bilo 6,5 odsto jeftinije nego godinu ranije, a šećer, slatkiši i deserti 3,7 odsto.

Blago pojeftinjenje registrovano je i kod motornih vozila, čije su cene smanjene za 0,5 odsto, kao i velikih električnih i drugih kuhinjskih aparata, koji su pojeftinili 0,6 odsto.

Međutim, ova smanjenja nisu bila dovoljna da neutrališu snažan rast cena goriva, transporta i drugih važnih kategorija.

Inflacija ponovo postaje veliki izazov za građane

Stopa godišnje inflacije od 5,2 odsto predstavlja najviši nivo u Crnoj Gori od aprila 2024. godine, kada je iznosila 5,4 odsto.

Najnoviji podaci ukazuju da rast cena energenata ostaje jedan od glavnih pokretača inflacije, ali i da se poskupljenja prenose na druge proizvode i usluge.

Za domaćinstva to znači povećanje izdataka za svakodnevni život, posebno kada je reč o prevozu, prehrambenim proizvodima i održavanju domaćinstva.

Ipak, godišnja inflacija od 5,2 odsto ne znači da su svi proizvodi poskupeli u istoj meri. Dok su cene goriva porasle za više od 30 odsto, pojedine kategorije beleže znatno manji rast, a neke čak i pad cena.