Do naglog skoka cena došlo je nakon što su pobunjeni Huti iz Jemena napali naftnu infrastrukturu i zauzeli strateški važno ostrvo u moreuzu Bab el Mandeb.
Cena nafte tipa „Brent”, koja služi kao međunarodno merilo, u ponedeljak je porasla na čak 108,03 dolara po barelu, što predstavlja dnevni rast od 3,25%.
Do ovog skoka je došlo nakon što su jemenske snage Huta, koje podržava Iran, u nedelju izvele više napada na Saudijsku Arabiju i zauzele strateški važno ostrvo Perim u moreuzu Bab el Mandeb, čime su proširile svoju kontrolu nad tim plovnim putem.
Zabrinutost na tržištu dodatno je podstakla odluka zemalja Zaliva da odlože sastanak sa Teheranom na kojem je trebalo da se razgovara o uspostavljanju privremene rute za plovidbu kroz Ormuski moreuz – ključni prolaz kojim inače prolazi petina svetskih zaliha nafte i gasa.
Trgovci u Kraljevini upozoravaju da će zemlja ostati bez zaliha nafte namenjenih izvozu ukoliko se naftovod koji povezuje istok i zapad ne ponovo otvori u roku od nekoliko dana.
U ponedeljak su porasle i cene gasa, pri čemu je referentna cena u Ujedinjenom Kraljevstvu skočila za 5%, na 208,73 penija po termu, što je najviši nivo od decembra 2022. godine.
Cene energenata su ove godine naglo porasle jer je sukob SAD i Izraela sa Iranom poremetio snabdevanje naftom i gasom širom Bliskog istoka. Cena nafte je u aprilu dostigla vrhunac od 126 dolara, ali je tokom leta pala usled nade u trajni prekid vatre.
Cena je zatim ponovo počela da raste nakon što je propao memorandum o razumevanju između SAD i Irana. Nakon nove eskalacije neprijateljstava, referentna cena je prošle nedelje ponovo premašila granicu od 100 dolara po barelu, prvi put od jula.
Kris Bošamp iz brokerske kuće IG izjavio je da je „povratak na prolećne maksimume” sve verovatniji.
„Tržišta nafte se istovremeno suočavaju sa svojim najvećim strahovima: napadima na energetsku infrastrukturu, zatvaranjem Ormuskog moreuza i neuspehom pokušaja da se ponovo pokrenu pregovori”, rekao je on.