Digitalni evro i Severna Makedonija: Šta uvođenje nove valute znači za građane i denar?

Foto:balkanwatch.com/ Ilustracija

Istorijski korak Brisela: Evropski parlament podržao projekat e-evra koji donosi velike promene i rizike za region

Evropa je napravila još jedan veliki korak ka uvođenju nove forme novca. Evropski parlament je pružio snažnu podršku početku pregovora sa zemljama članicama o stvaranju digitalnog evra, sa 416 glasova „za“, 169 „protiv“ i 22 uzdržana. Iako ovo ne znači da je elektronski novac odmah pušten u upotrebu, tema digitalni evro i Severna Makedonija postala je ključno ekonomsko pitanje u regionu.

Ukoliko zakonski okvir bude usvojen, Evropska centralna banka (ECB) planira pilot-projekat za 2027. godinu, dok je prvo zvanično izdavanje e-evra predviđeno za 2029. godinu. Za razliku od novca na tekućim računima koji predstavlja potraživanje od komercijalnih banaka, digitalni evro će biti direktna elektronska verzija novčanica i kovanica, odnosno direktna obaveza samog Evrosistema.

Šta to donosi makedonskoj ekonomiji digitalni evro ?

Makedonski finansijski sistem već je duboko povezan sa evropskom infrastrukturom, posebno nakon ulaska u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA). Pored toga, Skoplje do kraja godine planira uvođenje sopstvenog sistema za instant plaćanja, usklađenog sa evropskim standardima.Građani i izvozne kompanije imaće koristi od ove tehnologije kroz brže, jeftinije i bezbednije transakcije, onlajn kupovinu i lakši prijem doznaka iz inostranstva. Evropski turisti takođe bi mogli direktno da plaćaju iz svojih digitalnih novčanika. Ipak, trajni pristup za stanovnike zemalja koje nisu članice EU zahtevaće posebne međudržavne ugovore između Skoplja i Brisela.

Ozbiljni rizici po domaći denar

Uprkos prednostima, ekonomski stručnjaci upozoravaju da digitalni evro donosi ozbiljan rizik od neformalne evroizacije makedonske privrede. Ukoliko građani dobiju priliku da masovno i jednostavno čuvaju digitalni novac ECB-a, to bi moglo drastično smanjiti depozitnu bazu domaćih komercijalnih banaka iz koje se finansiraju krediti privredi.

Takođe, postavlja se i pitanje digitalne nejednakosti, s obzirom na to da deo stanovništva i dalje nema pametne telefone niti stabilan pristup internetu. Zbog toga Evropska unija naglašava da će digitalni novac biti samo dopuna, a nikako potpuna zamena za klasične papirne novčanice.

Originalnu ekonomsku analizu o ovoj temi možete pročitati na makedonskom portalu Racin.mk.