Diplomate iz celog sveta sastaju se u Sarajevu u drugom pokušaju da se dogovore o glavnom izaslaniku, dok SAD insistiraju na svom izboru.
Diplomate iz celog sveta sastaće se u utorak u Sarajevu u pokušaju da reše duboki jaz između SAD i Evrope oko imenovanja glavnog izaslanika koji bi mogao imati snažan uticaj na budućnost Bosne i Hercegovine.
Izbilo je neslaganje oko toga ko bi trebalo da postane sledeći visoki predstavnik međunarodne zajednice, pozicija sa značajnim ovlašćenjima, u otvorenom testu političke volje, dok Trampova administracija asertivno promoviše agendu vođenu poslovanjem.
Ambasadori iz SAD, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije i EU, kao i izaslanici iz Kanade, Japana i Turske, trebalo bi da se sastanu u bosanskoj prestonici kako bi napravili drugi pokušaj da se dogovore o novom visokom predstavniku, nakon što je prvi pokušaj propao početkom juna.
Uoči tog sastanka, Trampova administracija je potresla evropske prestonice insistirajući da se sadašnji visoki predstavnik, nemački političar Kristijan Šmit, smeni, a zatim je, navodno, odustala od sporazuma da Šmit ostane na funkciji do očekivanih bosanskih izbora u oktobru, iz razloga kontinuiteta i ličnog dostojanstva.
U maju, američki zvaničnici su zahtevali da Šmit odmah ode i počeli su agresivno da se zalažu za 76-godišnjeg italijanskog diplomatu, Antonija Zanardija Landija, da ga zameni, na veliko zbunjenje većine ostalih članova saveta za sprovođenje mira (PIC), čiji bi upravni odbor trebalo da se sastane u utorak.
Nije bilo jasnog objašnjenja iz Vašingtona za njegovo naglo manevrisanje, ali evropski zvaničnici u Sarajevu sumnjaju da je to usko povezano sa novim prioritetom SAD u regionu: da se otvori put za ugovor o gasovodu vredan milijardu dolara, Južnu interkonekciju. Ovo je privremeno dodeljeno kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, kompaniji sa sedištem u SAD sa jakim ličnim vezama sa Donaldom Trampom.
Prošlog meseca, Trampova administracija je predstavila novu politiku za Balkan, navodeći da će od sada akcije SAD u regionu biti vođene potrebom da se teži „direktnom povraćaju“ za američke kompanije, umesto onoga što je nazvano „izgradnjom institucija otvorenog tipa“.
Sporazum o gasovodu je dodeljen bez tendera, što je izazvalo upozorenje EU da bi to moglo da ugrozi dugoročnu evropsku integraciju Bosne i stvorilo sukob koji je kulminirao sporom oko Landija i mesta visokog predstavnika.
Landi služi kao ambasador Suverenog Malteškog vojnog reda u Vatikanu. Kada ga je Gardijan kontaktirao, rekao je da bi bilo „nerazumno da se umešam u žestoku debatu“, ali je tvrdio da je njegov manifest o „ključnim tačkama i fokusu“, koji je cirkulisao među članovima upravnog odbora PIK-a, „savršeno u skladu sa evropskim stavovima“.
Landijev manifest, u koji je Gardijan imao uvid, a prvi put ga je objavio bosanski veb-sajt za istraživačko novinarstvo Istraga, obećava da neće poništiti dekrete prethodnih visokih predstavnika, da će se konsultovati sa PIK-om pre preduzimanja značajnih akcija i da neće jednostrano zatvoriti kancelariju visokog predstavnika.
London, Francuska i Berlin nisu bili ubeđeni Landijevom kampanjom i od ponedeljka su se složili iza francuskog kandidata, Renea Trokaza, francuskog izaslanika za Balkan.
Sukob među nekadašnjim saveznicima pokazao je koliko je sadašnja realnost Bosne i dalje definisana ratom od 1992. do 1995. godine, u kojem je ubijeno 100.000 ljudi.
Dejtonski mirovni sporazum, postignut uz posredovanje SAD krajem 1995. godine, zaustavio je krvoproliće, ali je učvrstio dominantnu ulogu etničke politike i podelu zemlje na dva dela, bošnjačko-hrvatsku federaciju i Republiku Srpsku.
Kancelarija visokog predstavnika je osnovana sa značajnim ovlašćenjima da nadgleda Dejtonski sporazum i pomogne u vođenju Bosne ka većoj etničkoj integraciji. Ta poslednja misija je uglavnom bila neuspeh, sa zemljom podeljenom kao i uvek.