Godišnja inflacija u evrozoni dostigla četiri odsto, najviše za poslednje tri godine

Foto: pexels.com

Godišnja inflacija u evrozoni dostigla je četiri odsto u oktobru 2026. godine, što predstavlja najviši nivo za poslednje tri godine. Prema podacima koje je 18. novembra preneo Evrostat, rast cena dodatno je ubrzao u odnosu na septembar, kada je iznosio 3,8 odsto.

Najnoviji podaci potvrđuju da inflacija nastavlja da raste, pri čemu najveći pritisak na potrošačke cene dolazi iz energetskog sektora.

Energenti glavni razlog zbog kojeg inflacija raste

Cene energenata u oktobru bile su 21 odsto više nego u istom mesecu prošle godine. U septembru je njihov međugodišnji rast iznosio 18,9 odsto.

Poskupljenja su zabeležena i u drugim delovima evropske ekonomije.

Cene usluga porasle su za 3,3 odsto na godišnjem nivou, dok su hrana, alkohol i duvan poskupeli za 1,5 odsto. Industrijski proizvodi, bez energenata, zabeležili su rast cena od 1,2 odsto.

Bazna inflacija, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duvan, dostigla je 2,6 odsto. Time je premašila prethodnu procenu od 2,5 odsto.

Italija među zemljama sa najvećim ubrzanjem rasta cena

Kretanje cena značajno se razlikuje među državama evrozone.

Italija je zabeležila izražen rast godišnje stope, sa septembarskih 4,2 na 5,6 odsto u oktobru. U Francuskoj je stopa povećana sa 3,4 na 3,7 odsto, dok je u Holandiji dostigla 3,3 odsto.

Sa druge strane, u najvećoj evropskoj ekonomiji, Nemačkoj, godišnja stopa smanjena je sa 3,3 na 2,9 odsto.

Blago usporavanje zabeleženo je i u Španiji, gde je stopa pala sa pet na 4,9 odsto.

Rumunija beleži najveći rast cena u Evropskoj uniji

Posmatrano na nivou cele Evropske unije, najveća godišnja stopa zabeležena je u Rumuniji, gde su potrošačke cene porasle za sedam odsto.

Slede Litvanija sa 6,1 odsto i Bugarska sa 5,9 odsto.

Najniže stope zabeležene su u Švedskoj, svega 0,6 odsto, kao i u Češkoj i Danskoj, gde je godišnji rast cena iznosio po 2,1 odsto.

Rast cena ostaje izazov za Evropsku centralnu banku

Oktobarski podaci pokazuju da je rast potrošačkih cena u evrozoni i dalje znatno iznad cilja Evropske centralne banke od dva odsto.

Poseban izazov predstavljaju energenti, čije poskupljenje može da poveća troškove proizvodnje, transporta i poslovanja.

Dalje kretanje cena biće važno za buduće odluke Evropske centralne banke o kamatnim stopama i monetarnoj politici.