Građanske političke opcije u Bosni i Hercegovini: Socijaldemokratska partija (SDP BiH), Demokratska fronta (DF) i Naša stranka, već duži vremenski period nalaze se u međusobnim političkim optužbama u vezi sa odstupanjem od deklarisanih građanskih principa.
Ove stranke jedne drugima zamjeraju saradnju sa etničkim političkim blokovima, prije svega sa SDA i HDZ-om, pri čemu DF s jedne strane, a SDP i Naša stranka s druge, iznose međusobne optužbe o političkim kompromisima koji, prema njihovim tvrdnjama, odstupaju od građanskog koncepta.
Dok DF SDP-u i Našoj stranci zamjera saradnju sa HDZ-om i, kako navode, popustljiv odnos prema politikama ove stranke, SDP i Naša stranka DF-u prebacuju saradnju sa SDA i bliskost sa bošnjačkim nacionalnim političkim narativom.
Uprkos učestalim optužbama, analitičari ocjenjuju da se rijetko ko od aktera građanskog bloka odlučuje na dosljednu primjenu sopstvenih principa kroz konkretna politička pitanja, što dodatno produbljuje nesuglasice unutar ovog političkog spektra.
Ključno razilaženje oko Ustavnog suda
SDP i Naša stranka, iako se deklarativno zalažu za građanski koncept, u praksi prihvataju izbor sudija kroz etnički model, pravdajući to ranijom političkom praksom i odlukama drugih stranaka. S druge strane, DF upozorava na, kako navode, nastavak takve prakse, posebno u kontekstu slučaja izbora Marina Vukoje, kojeg kritikuju kao primjer političkog kompromisa suprotnog građanskim principima.
U saopćenjima DF-a navodi se da se kroz aktuelne procese nastavlja „dogovor iza kulisa“ između političkih partnera koji se u javnosti sukobljavaju, dok u praksi, kako tvrde, zajednički učestvuju u izboru kadrova u pravosuđu.
„Intencija vladajućih je da pred zastupnike dođu sa dva imena, Katicom Artuković, sutkinjom iz Širokog Brijega, i Dženetom Omerdić, savjetnicom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. Upozoravamo da to, kao i u slučaju Vukoje, nije izbor već potvrda ranijih dogovora“, navodi DF.
S druge strane, Naša stranka i SDP ne osporavaju sam princip etničkog modela izbora, već određene proceduralne aspekte procesa. Iz Naše stranke ističu da se pitanja prvenstveno odnose na moguće sukobe interesa i okolnosti u vezi sa kandidaturama, a ne na sam model izbora.
Predsjedavajući Kluba Naše stranke Mirsad Čamdžić naveo je da se postavlja pitanje percepcije nepristrasnosti u procesu izbora kandidata, ukazujući na ranije profesionalne veze pojedinih učesnika u proceduri.
Za razliku od Naše stranke, SDP se u javnim istupima nije detaljnije osvrtao na pitanje modela izbora, što je u političkim krugovima protumačeno kao prihvatanje postojećeg etničkog okvira u procesu imenovanja.
U konačnici, proces izbora sudija Ustavnog suda BiH i dalje traje, a različiti stavovi unutar građanskog političkog bloka dodatno ukazuju na duboke razlike u tumačenju i primjeni građanskih političkih principa u praksi.