---
title: "Hakeri ove godine ukrali 8,7 milijardi dolara u kriptovalutama"
url: "https://balkanwatch.com/hakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama/"
type: "post"
published: "2026-11-15T18:05:25+01:00"
modified: "2026-11-15T18:05:25+01:00"
author: "Olivera"
---

## **Severnokorejskim hakerima bili su potrebni meseci da prodru u sisteme Binancea, najveće svetske berze kriptovaluta, a samo dvadesetak minuta da ukradu više od 6,3 milijarde dolara.**

Operacija je počela mnogo pre krađe, koja se dogodila 29. oktobra. Napadači su, koristeći kompromitovani softver i lažni razgovor za posao, pristupili računarima zaposlenih. Zatim su postepeno prodirali kroz interne sisteme, sve dok nisu stekli mogućnost da odobravaju transakcije iz digitalnih novčanika berze.

Ova krađa, predstavljena kao najveća u istoriji kriptovaluta, ukazala je na ozbiljan problem za industriju koja godinama pokušava da se zaštiti od sajber-kriminalaca. Hakeri sve češće zaobilaze programski kod koji štiti digitalnu imovinu i usmeravaju se na ljude i infrastrukturu koji njome upravljaju.

Veštačka inteligencija takve napade čini jeftinijim i jednostavnijim. Omogućava kriminalcima da izvode složene operacije za koje su ranije bili potrebni veliko tehničko znanje i mnogo vremena.

Prema podacima kompanije TRM Labs, koja analizira transakcije na blokčejnu, hakeri su tokom 2026. godine, u periodu obuhvaćenom izveštajem, ukrali rekordnih 8,7 milijardi dolara u kriptovalutama u 325 incidenata. Severnoj Koreji pripisuje se oko 85 odsto ukupne vrednosti ukradenih sredstava.

### Najveći rizik su ljudi koji odobravaju transakcije

Bezbednosne provere u kripto-industriji dugo su bile usmerene pre svega na pametne ugovore — programe koji automatski izvršavaju transakcije na blokčejnu. Takve provere poboljšale su zaštitu programskog koda, ali nisu uklonile ranjivosti u drugim programima, među zaposlenima i u sistemima koji okružuju digitalnu imovinu.

Od 100 incidenata koje je TRM Labs od 2022. pripisao Severnoj Koreji, samo 13 podrazumevalo je iskorišćavanje ranjivosti u programskom kodu. Na te napade otpao je približno jedan odsto ukupne vrednosti ukradenih sredstava. Najveći iznosi pribavljeni su upadima u infrastrukturu koja se koristi za odobravanje transakcija.

„Najveća ranjivost u industriji kriptovaluta danas su ljudi koji kontrolišu ključeve“, rekao je Ari Redbord, globalni direktor za javne politike i odnose sa državnim institucijama u TRM Labsu.

Prema njegovim rečima, severnokorejski operativci postali su naročito vešti u zloupotrebi procesa zapošljavanja. Predstavljaju se kao regruteri i navode softverske inženjere da preuzmu zlonamerne programe, prikazane kao zadaci za proveru programerskih sposobnosti.

U izveštaju objavljenom nakon incidenta Binance je naveo da je jedan zaposleni prošao dva razgovora sa predstavnicima izmišljene kompanije, a zatim na službeni računar instalirao zaraženi zadatak. Napadači su potom upotrebili interni alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji kako bi došli do drugih inženjera i pribavili pristupne podatke za sistem kojim se digitalno potpisuju i odobravaju transferi kriptovaluta.

Đovani Vinjone, izvršni direktor kompanije Octane Security iz San Franciska, rekao je da ni kompanije koje koriste ove sisteme često nemaju potpun uvid u to kako su oni međusobno povezani.

„Kompanija može detaljno da proveri svoje pametne ugovore, ali da pritom ostavi nezaštićene druge puteve koji vode do njih ili do mesta na kojima se čuva digitalna imovina“, rekao je Vinjone. „Napadač može da poveže slabosti u više različitih sistema kako bi premestio digitalnu imovinu i ostvario zaradu.“

### Veštačka inteligencija pojeftinjuje hakerske napade

Vinjonea posebno zabrinjava brzina kojom veštačka inteligencija smanjuje nivo stručnosti potreban da se manje ranjivosti pretvore u ozbiljne bezbednosne propuste.

U oktobru je haker koji govori kineski koristio AI agente za napade na internet stranice više od 100 kompanija, među kojima su bili sajtovi povezani sa proizvođačem poljoprivredne mehanizacije John Deere, proizvođačem kućnih aparata SharkNinja i proizvođačem motora Cummins. AI agenti pokušali su da prodru na više od 1.200 sajtova. Satima su proveravali njihove bezbednosne sisteme i tražili alternativne načine pristupa kada početni pokušaji nisu uspevali.

Kompanija za sajber-bezbednost NorForge, koja je otkrila operaciju, procenila je da je računarska snaga za izvođenje cele kampanje koštala oko 5.000 dolara, odnosno približno 50 dolara po uspešnom upadu. Nije poznato koliko je podataka ukradeno niti kolike su bile druge troškove napadača. Ipak, slučaj pokazuje koliko je pojeftinilo sprovođenje kampanje za koju bi ranije bilo potrebno mnogo ljudskog znanja i iskustva.

Slične mogućnosti koriste se i u legitimnim istraživanjima sajber-bezbednosti. Tokom nedavne analize desktop aplikacije Telegram, Vinjone je pratio kako AI model koristi grešku u upravljanju memorijom koju je otkrio njegov tim, pronalazi drugu ranjivost i kombinuje ih kako bi pokazao kontrolisanu manipulaciju memorijom aplikacije.

„Moje učešće uglavnom se svodilo na obezbeđivanje pristupa nalozima. Istraga se najvećim delom odvijala samostalno, uz vrlo malo usmeravanja“, rekao je.

U maju je kompanija Anthropic saopštila da je njen model Mythos Preview, čiji je pristup ograničen, uspešno iskoristio ranjivosti u svih 12 pametnih ugovora obuhvaćenih referentnim testiranjem. Model je u simulaciji ostvario prihod od 35 miliona dolara. Stvarni novac nije ukraden, ali je eksperiment pokazao koliko su AI sistemi napredovali — od pronalaženja programerskih grešaka do aktivnog ispitivanja načina na koje se one mogu iskoristiti.

Ranjivost za čije bi istraživanje stručnjaku ranije bile potrebne nedelje AI agent sada može da ispita za mnogo kraće vreme i uz manje troškove. Čak su i neuspešni pokušaji jeftiniji, pa kriminalcima postaje isplativo da napadaju i manje mete.

### Napadnuta i kompanija koja istražuje kripto-kriminal

Krajem oktobra kompanija za analizu blokčejna Chainalysis objavila je da je neovlašćeni napadač, koristeći tehnike potpomognute veštačkom inteligencijom, pristupio njenim sistemima i internim alatima.

Nekoliko dana kasnije kompanija je saopštila da su tokom šireg sajber-napada bili izloženi podaci svih njenih korisnika, među kojima su imena, kriptografski obrađene lozinke i aktivni pristupni tokeni. Međutim, nije utvrđeno da li je upad izveden uz pomoć veštačke inteligencije doveo do izlaganja tih podataka.

Chainalysis, čiji su klijenti organi za sprovođenje zakona i velike finansijske institucije, privremeno je isključio nekoliko proizvoda dok je trajala istraga.

Veštačka inteligencija može stvoriti i nove rizike za kompanije koje je same uvode u poslovanje. Programerskim asistentima i drugim internim AI agentima ponekad se omogućava pristup poverljivim podacima, softveru i službenim pristupnim nalozima. Ako takav alat bude kompromitovan, napadač bi mogao da dođe do sistema kojima inače teško može da pristupi.

Istu tehnologiju mogu da koriste i timovi koji se bave odbranom. AI modeli mogu neprekidno da analiziraju softver, ispituju moguće ranjivosti i pronalaze puteve napada koje uobičajene bezbednosne provere mogu da previde. Ipak, otkrivanje slabosti pomaže samo ako kompanije mogu da procene koje su najvažnije i da ih otklone.

Kripto-berze zbog toga moraju da preispitaju ko ima pristup njihovim sistemima, kako se instalira softver i na koji način se odobravaju veliki transferi. Zaštita digitalnih novčanika pruža ograničenu sigurnost ako napadač može da manipuliše sistemima odgovornim za odobravanje transakcija.

### Berze uvode modele čuvanja iz tradicionalnih finansija

Neke kompanije traže rešenja u modelima koji se već koriste u tradicionalnom finansijskom sektoru. CoinRoutes iz Majamija, koja pruža tehnološka rešenja za institucionalno trgovanje kriptovalutama, povezuje svoje usluge sa kompanijom BitGo iz Sijuks Folsa u Južnoj Dakoti.

Takva saradnja omogućava klijentima da trguju digitalnom imovinom, dok se ona čuva kod regulisanog pružaoca usluga čuvanja, umesto na samoj berzi.

Berza kriptovaluta Bitget, sa sedištem na Sejšelima, najavila je 5. novembra pokretanje Open Custody Networka. Ova mreža omogućava institucijama da trguju na platformi Bitgeta, a da pritom ne premeštaju kolateral od pružalaca usluga čuvanja koje su same izabrale.

Takvi aranžmani mogu da smanje količinu sredstava izloženih eventualnom upadu na jednoj trgovačkoj platformi, mada rizici povezani sa čuvanjem imovine i dalje postoje.

### Zamrznuta sredstva nije uvek moguće vratiti

Kripto-industrija je postala efikasnija u reagovanju nakon krađe. Prema Redbordovim rečima, kompanije Tether i Circle zamrzle su oko 2,4 milijarde dolara u stabilnim kriptovalutama USDT i USDC tokom prvih 37 minuta napada na Binance. Do 3. novembra Binance je saopštio da je oko 2,85 milijardi dolara zamrznuto ili presretnuto.

Međutim, za razliku od stabilnih kriptovaluta, bitkoin i eter nemaju kompaniju koja ih izdaje i može da zamrzne sredstva. Zato je povraćaj ukradene imovine mnogo teži od praćenja njenog kretanja na blokčejnu.

Ovakvi napadi zabrinuli su i tradicionalne finansijske institucije. Nakon upada u sisteme Binancea, predstavnici američkih Federalnih rezervi i Kancelarije kontrolora valute kontaktirali su banke kako bi se raspitali o mogućim ranjivostima i neuobičajenim aktivnostima. Pojedine velike banke počele su da proveravaju da li su njihovi sistemi izloženi sličnim tehnikama.

„Ovo je ozbiljno upozorenje, ne samo za industriju kriptovaluta već i za finansijski sistem u celini“, rekao je za CoinDesk Changpeng Zhao, milijarder, suosnivač i bivši izvršni direktor Binancea.

Banke posluju u drugačijim bezbednosnim okvirima, ali opasnost je stvarna. Veštačka inteligencija menja ekonomsku računicu sajber-kriminala: što su jeftiniji pronalaženje i iskorišćavanje ranjivosti, to je manja vrednost koju napadači moraju da ukradu da bi im se operacija isplatila.

Kriminalci sada mogu češće da pokušavaju, da ciljaju manje očigledne

 [https://www.addtoany.com/add_to/facebook?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama](https://www.addtoany.com/add_to/facebook?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama)[https://www.addtoany.com/add_to/whatsapp?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama](https://www.addtoany.com/add_to/whatsapp?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama)[https://www.addtoany.com/add_to/linkedin?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama](https://www.addtoany.com/add_to/linkedin?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama)[https://www.addtoany.com/add_to/google_gmail?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama](https://www.addtoany.com/add_to/google_gmail?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama)[https://www.addtoany.com/add_to/threads?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama](https://www.addtoany.com/add_to/threads?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama)[https://www.addtoany.com/add_to/viber?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama](https://www.addtoany.com/add_to/viber?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama)[https://www.addtoany.com/add_to/x?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama](https://www.addtoany.com/add_to/x?linkurl=https%3A%2F%2Fbalkanwatch.com%2Fhakeri-ove-godine-ukrali-87-milijardi-dolara-u-kriptovalutama%2F&linkname=Hakeri%20ove%20godine%20ukrali%208%2C7%20milijardi%20dolara%20u%20kriptovalutama)[https://www.addtoany.com/share](https://www.addtoany.com/share)
