Prema najnovijem izveštaju nemačke Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (Verfassungsschutz) za 2025. godinu, predstavljenom 30. juna 2026, oko 28.000 članova stranke Alternativa za Nemačku (AfD) svrstano je u desnoekstremističko okruženje. Ovaj podatak izazvao je nove polemike u Nemačkoj o radu obaveštajne službe i njenoj proceni političkih organizacija.
Kako prenosi portal srpskiugao, pozivajući se na zvanične podatke stranke, AfD je početkom 2026. godine imao 73.108 članova. Prema proceni Verfassungsschutza, oko 28.000 njih nalazi se u kategoriji osoba koje se dovode u vezu sa desnim ekstremizmom.
Nemački mediji različito ocenjuju ove nalaze. Konzervativni list Junge Freiheit navodi da se radi o širokoj proceni koja nije zasnovana na pojedinačnim dokazima za svakog člana, dok Verfassungsschutz tvrdi da se procene zasnivaju na prikupljenim bezbednosnim analizama i javno dostupnim informacijama.
AfD već vodi više sudskih postupaka osporavajući ocene nemačke službe bezbednosti. Stranka je ranije pred Upravni sud u Kelnu u hitnom postupku osporila klasifikaciju „potvrđeno desnoekstremističke organizacije“, zbog čega se trenutno vodi kao „slučaj pod sumnjom“ (Verdachtsfall), dok se pravni postupci nastavljaju.
Prema podacima iz izveštaja, ukupan broj osoba koje nemačke vlasti svrstavaju u desnoekstremistički milje porastao je na između 58.700 i 59.850, a značajan deo tog povećanja odnosi se upravo na članove AfD-a.
Objavljivanje izveštaja ponovo je otvorilo raspravu o granicama delovanja bezbednosnih službi, političkom pluralizmu i načinu na koji se procenjuju političke organizacije. Dok Verfassungsschutz navodi da postupa u skladu sa zakonskim ovlašćenjima radi zaštite ustavnog poretka, predstavnici AfD-a odbacuju ocene službe i tvrde da su one politički motivisane, zbog čega nastavljaju pravnu borbu pred nemačkim sudovima.