Potpredsednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica podržao je inicijativu da srpski jezik dobije ravnopravan status sa crnogorskim. On je poručio da srpski jezik predstavlja deo istorijskog i kulturnog identiteta Crne Gore i da njegovo mesto u društvu ne bi trebalo da bude predmet partijskih podela.
Koprivica je 17. novembra na društvenoj mreži Iks istakao da srpski jezik nije nešto što je naknadno doneto u Crnu Goru, već je vekovima prisutan među njenim stanovništvom.
Srpski jezik maternji za više od 43 odsto građana
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2023. godine, srpski jezik kao maternji navelo je 43,18 odsto stanovnika Crne Gore, dok se za crnogorski izjasnilo 34,52 odsto.
Uprkos tome, Ustav Crne Gore kao službeni jezik prepoznaje crnogorski, dok srpski, bosanski, albanski i hrvatski imaju status jezika u službenoj upotrebi.
Upravo ta razlika predstavlja osnov novog zahteva da se položaj srpskog jezika promeni i uskladi sa njegovom zastupljenošću među stanovništvom.
Koprivica se pozvao na Njegoša i istorijsku tradiciju
Obrazlažući podršku inicijativi, Koprivica je ukazao na značaj kulturnog nasleđa i istorijskih dokumenata koji svedoče o upotrebi srpskog jezika u Crnoj Gori.
Posebno je pomenuo Petra II Petrovića Njegoša i obrazovna izdanja iz 19. veka, među kojima su „Srbski bukvar“ iz 1836. i „Srpska gramatika“ iz 1838. godine.
Potpredsednik Vlade smatra da je pitanje jezičkih prava potrebno posmatrati izvan dnevne politike, uz poštovanje demokratskih načela i evropskih standarda.
Pokrenuta peticija za izjednačavanje srpskog i crnogorskog jezika
Inicijativa za promenu statusa srpskog jezika stigla je i pred crnogorski parlament. Peticiju je pokrenuo Dušan Krcunović, predsednik Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.
Predlog podrazumeva da srpski jezik dobije ravnopravan položaj sa crnogorskim u pravnom sistemu države, ali i u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Za pokretanje dalje skupštinske procedure potrebno je najmanje 6.000 potpisa, a građani peticiju mogu potpisivati do 15. januara 2027. godine.
Prema izveštajima od 18. novembra, inicijativa je već prikupila više od 16.000 potpisa.
O eventualnoj promeni ustavnog statusa srpskog jezika odlučivalo bi se kroz odgovarajuću parlamentarnu proceduru.