Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pozvao je danas visokog predstavnika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za Alijansu civilizacija Migela Anhel Moratinosa da reaguje povodom, kako je saopštila Moskva, progona kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve.
Kako je navedeno u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova nakon sastanka održanog u Moskvi, Moratinosu je upućen „hitan poziv“ da se uključi u rešavanje situacije u vezi sa, prema tvrdnjama Rusije, pritiscima na kanonsku pravoslavnu crkvu u Ukrajini.
Rusko ministarstvo istaklo je da očekuje da Alijansa civilizacija, pod rukovodstvom Moratinosa, doprinese smanjenju savremenih međunarodnih tenzija i jačanju međusobnog poverenja među državama i narodima. U saopštenju se navodi da svet trenutno karakterišu rastuća fragmentacija, političke podele i sve izraženiji nedostatak poverenja na međunarodnoj sceni.
„Izražena je nada da će Alijansa civilizacija doprineti neutralizaciji ozbiljnih izazova savremenog doba i očuvanju dijaloga među religijama i kulturama“, navodi se u saopštenju koje je preneo TASS.
Moskva je naglasila da pridaje veliki značaj saradnji sa Alijansom civilizacija, koju vidi kao univerzalnu i depolitizovanu platformu unutar sistema UN, namenjenu razvoju saradnje zasnovane na ravnopravnosti, međusobnom poštovanju i očuvanju verskih i kulturnih različitosti.
Ukrajinske vlasti su u avgustu 2024. godine usvojile zakon kojim se zabranjuje delovanje kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, što je izazvalo brojne reakcije u međunarodnoj javnosti. Prethodno je Sveukrajinski savet crkava i verskih organizacija podržao predlog zakona, navodeći da je cilj zaštita državnog poretka, javne bezbednosti i nacionalnih interesa Ukrajine.
Članovi Saveta tada su izrazili podršku politici predsednika Vladimir Zelenski, posebno kada je reč o, kako su naveli, očuvanju duhovne nezavisnosti zemlje i zaštiti osnovnih prava i sloboda građana.
Vlasti u Ukrajini su još od 2022. godine intenzivirale aktivnosti usmerene ka UPC, uključujući pretrese manastira, crkava i verskih objekata, među kojima je bila i Kijevo-pečerska lavra. Ukrajinske bezbednosne službe tvrdile su da su te aktivnosti sprovođene radi otkrivanja mogućeg „antiukrajinskog delovanja“, dok je Moskva te poteze ocenila kao pritisak na vernike i verske institucije povezane sa kanonskom pravoslavnom crkvom.