Lideri Evropske unije spremni su za sukob oko budžeta bloka u petak, nakon što su i neto doprinosioci i korisnici kritikovali početni predlog o tome šta bi EU trebalo da plaća od 2028. do 2034. godine – i odakle bi novac trebalo da dođe.
Budžet EU je način na koji blok od 27 članica finansira sve svoje politike – od podrške poljoprivrednicima i razvoja novih tehnologija do programa razmene studenata i izjednačavanja životnog standarda u državama članicama.
Prema predlogu Evropske komisije, budžet za period 2028-2034. trebalo bi da bude 2 biliona evra (2,3 biliona dolara).
ŽESTOKA BORBA ZA JEDNOGLASNI DOGOVOR
Bogatije zemlje EU uplaćuju više u budžet nego što iz njega dobijaju, dok siromašnije dobijaju više nego što plaćaju. Svakih sedam godina, dve grupe se žestoko bore da postignu jednoglasan dogovor potreban za usvajanje budžeta.
Prvi kompromisni predlog koji je prošle nedelje pripremilo kiparsko predsedništvo EU smanjio je predlog Komisije za 2%, što nije bilo dovoljno za neke, a previše za druge.
Kada je ušao u pregovore u petak, nemački kancelar Fridrih Merc, čija je zemlja najveći neto doprinosilac, rekao je da je taj predlog „previsok“.
„Cifre treba smanjiti“, rekao je Merc novinarima.
Kiparski predlog takođe dodeljuje više novca u okviru budžeta poljoprivrednicima i kohezionoj politici na račun oblasti koje uključuju istraživanje i inovacije, što iritira zemlje koje pokušavaju da se takmiče sa industrijama SAD i Kine.
Holandija, još jedan neto doprinosilac budžeta, prigovorila je kompromisnom nacrtu jer se previše fokusirao na oblasti koje se smatraju tradicionalnom potrošnjom – umesto da se suoči sa novim izazovima kao što su odbrana i modernizacija.
„Svi želimo Evropu koja je bezbednija i konkurentnija, i potreban nam je budžet koji tome odgovara“, rekao je holandski premijer Rob Jeten po dolasku na samit EU. „Ne možemo to učiniti sa budžetom iz 1990-ih“, dodao je.
Španija, koja je mali, ali i dalje neto korisnik, rekla je da je budžet premali i da bi potrošnja za poljoprivrednike i koheziju trebalo da se poveća zbog inflacije.
„Predlog… je još neadekvatniji od onog koji je prvobitno predložila Evropska komisija i stoga se svakako uopšte ne slažemo sa njim“, rekao je premijer Pedro Sančez.
IZBORI POVEĆAVAJU PRITISAK
Pravno, vlade EU moraju da se dogovore o budžetu do kraja 2027. godine.
Ali zbog izbora u Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Španiji, Grčkoj, Estoniji, Finskoj i Slovačkoj sledeće godine, dogovor bi trebalo da bude postignut do kraja ove godine, kako ne bi postali taoci predizborne kampanje.
Da bi se smanjili nacionalni doprinosi neto platilaca, a istovremeno održale ambicije potrošnje neto korisnika, lideri EU moraju da se dogovore o novim izvorima prihoda koji ne bi dolazili direktno iz nacionalnih kasa.
„Možemo da potrošimo samo onoliko novca koliko imamo“, rekao je Merc. „Danas, na Evropskom savetu, ponoviću svoj zahtev da ne dozvolimo Evropskoj uniji da se dodatno zadužuje.“
Među predloženim opcijama, koje su neke zemlje odbile, a druge podržale, jeste udeo u gotovini koju vlade EU dobijaju od prodaje dozvola za emisiju CO2 kompanijama i udeo u porezu na robu uvezenu u EU, a proizvedenu u zemljama gde su klimatske politike slabije nego u EU.
Druge opcije uključuju porez na neprikupljeni elektronski otpad, udeo u akcizi na duvan i godišnji paušalni doprinos velikih firmi koje posluju i prodaju u EU.
Dalji predlozi uključuju porez na ekstremno bogatstvo, na digitalne usluge, onlajn kockanje i kapitalne dobitke od kripto imovine.
Iako je malo verovatno da će lideri u petak donositi odluke o konkretnim novim tokovima prihoda, oni će naznačiti svoje preferencije kako bi omogućili predstojećem irskom predsedništvu EU da pripremi novi kompromisni predlog za oktobar.