Meta uvodi vremensko ograničenje za tinejdžere na Instagramu

Foto: Pexels.com

Kompanija Meta uvešće nova ograničenja za tinejdžere na Instagramu i Facebook-u, uključujući dnevni limit od dva sata i zabranu korišćenja platformi tokom noći, u okviru nagodbe vredne gotovo 18 milijardi dolara sa 48 američkih saveznih država.

Prema sporazumu, korisnici mlađi od 18 godina biće automatski ograničeni na dva sata korišćenja društvenih mreža dnevno. Instagram i Facebook za njih će biti nedostupni od ponoći do 6 časova ujutru, dok će među ostalim promenama biti i zabrana skrivenog brojanja „lajkova“.

Dnevni limit od dva sata moći će da bude ukinut samo uz dozvolu roditelja. Pojedine druge funkcije, poput automatske reprodukcije video-snimaka ili algoritamskog prikazivanja sadržaja, tinejdžeri će i dalje moći da isključe na sopstveni zahtev.

Meta će, osim toga, pooštriti proveru uzrasta korisnika kombinovanjem sopstvenih tehnologija i sistema trećih strana. Efikasnost tih sistema redovno će proveravati nezavisni revizori.

Kompanija će tokom narednih 10 godina na osnovu nagodbe isplatiti gotovo 18 milijardi dolara, dok će se većina novih mera odnositi na korisnike u Sjedinjenim Američkim Državama.

Stručnjaci upozoravaju da dva sata korišćenja ne rešavaju problem algoritama

Iako nagodba donosi značajna ograničenja, stručnjaci upozoravaju da samo smanjenje vremena provedenog na društvenim mrežama neće rešiti problem potencijalno štetnog i zavisničkog sadržaja koji algoritmi preporučuju tinejdžerima.

Arturo Behar, bivši direktor inženjeringa u Meti i prvi svedok koji je tokom federalnog suđenja svedočio protiv kompanije pre nego što je postupak okončan nagodbom, ocenio je da sporazum predstavlja „značajnu prekretnicu“, ali upozorio roditelje da Instagram zbog toga ne treba automatski smatrati bezbednim za decu.

Behar smatra da je ključno pitanje upravo sadržaj koji algoritmi plasiraju korisnicima.

On je upozorio da tinejdžeri i nakon dostizanja dnevnog limita mogu osećati pritisak da nastave sa korišćenjem platforme zbog načina na koji je ona dizajnirana.

„Problem je u tome što Meta može da definiše šta je štetno. Jedno je reći: ‘Da, dobijate samo dva sata alkohola ili dva sata cigareta dnevno’, ali je i dalje podjednako loše za vas zbog onoga što se isporučuje“, rekao je Behar.

Prema njegovim rečima, Meta bi trebalo više da se pozabavi uticajem algoritamskih preporuka na tinejdžere, posebno sadržajem koji može da podstakne kompulsivno korišćenje platforme.

Stroža provera uzrasta korisnika

Nagodbom su predviđene i konkretne obaveze Mete kada je reč o utvrđivanju uzrasta korisnika. Kompanija će kombinovati sopstvene alate sa tehnologijama trećih strana, uz nezavisne provere njihove efikasnosti.

Predviđeni su i merljivi ciljevi u pogledu lažno pozitivnih rezultata, odnosno slučajeva kada sistem maloletnog korisnika pogrešno identifikuje kao punoletnog.

Ukoliko se utvrdi da je korisnik mlađi od 13 godina i njegov nalog bude uklonjen, Meta će proveravati i uzrast njegovih prijatelja na platformi.

Behar je ocenio da je deo sporazuma koji se odnosi na proveru uzrasta posebno značajan jer predviđa merljive pokazatelje, nezavisno testiranje i jasno definisane ciljeve.

Američki savezni zakon o zaštiti privatnosti dece propisuje da korisnici moraju imati najmanje 13 godina za otvaranje naloga. Behar je tokom svedočenja ocenio da je Meta ranije imala pristup „ne pitaj, ne govori“ kada je reč o sprovođenju tog pravila.

Kritike zbog algoritama za preporuku sadržaja

Džoš Golin, izvršni direktor organizacije Fairplay koja se bavi bezbednošću dece na internetu, kritikovao je nagodbu jer se, prema njegovoj oceni, previše oslanja na alate koje roditelji mogu da koriste, umesto na direktno ograničavanje potencijalno štetnih funkcija platforme.

On je posebno kritikovao činjenicu da sporazum ne predviđa automatsko isključivanje algoritama za preporuku sadržaja, za koje tvrdi da decu mogu dovesti u kontakt sa predatorima ili ih uvesti u niz potencijalno opasnih sadržaja.

Tokom sudskog postupka, advokat saveznih država ispitivao je direktora Instagrama Adama Mosserija o slabom odzivu tinejdžera na funkciju „napravi pauzu“, koja korisnike podseća da prekinu korišćenje aplikacije nakon dužeg skrolovanja.

Iako je Meta 2024. godine ovu funkciju postavila kao podrazumevanu opciju za tinejdžerske naloge, korisnici i dalje mogu da sklone obaveštenje i nastave sa korišćenjem aplikacije.

Ranija istraživanja pokazala su da pojedine mere Mete namenjene zaštiti dece nisu dale očekivane rezultate.

Jael Ajzenstat, direktorka za politiku i uticaj u Centru za istraživanje sajber-bezbednosti i bivša zaposlena u Fejsbuku, ocenila je da je još rano proceniti da li će sve predviđene promene biti sprovedene na način koji će značajno poboljšati bezbednost dece.

Ipak, ona je nagodbu ocenila kao važan korak jer pokazuje da postoje tehnički izvodljiva rešenja koja bi društvene mreže mogla učiniti bezbednijim.

Prema njenoj oceni, za rešavanje problema biće potrebna kombinacija tehnoloških rešenja, tržišnog pritiska i državne regulacije.

Nagodba ne obuhvata sve savezne države

Nagodbu je u sredu odobrila američka okružna sutkinja Ivon Gonzalez Rodžers, a sporazum obuhvata 48 saveznih država, Distrikt Kolumbija i američke teritorije.

Dve savezne države nisu deo sporazuma. Novi Meksiko je prethodno dobio odvojeni sudski spor protiv Mete, dok je Florida odlučila da ne pristupi nagodbi, uz ocenu državnog tužioca da predloženi uslovi nisu dovoljno strogi.

Nagodba predstavlja jedan od najvećih regulatornih i sudskih pritisaka na Metu zbog načina na koji njene platforme utiču na decu i tinejdžere, ali ostaje otvoreno pitanje da li će nova ograničenja vremena korišćenja zaista smanjiti uticaj algoritamski preporučenog sadržaja na najmlađe korisnike.