NATO je na završetku samita u Ankari usvojio zajedničku deklaraciju u kojoj su lideri država članica potvrdili nepokolebljivu posvećenost Članu 5 Severnoatlantskog sporazuma, principu kolektivne odbrane prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na celu Alijansu.
U usvojenom dokumentu navodi se da jedinstvo, solidarnost i kolektivna snaga ostaju temelj mira, bezbednosti i prosperiteta država članica. Lideri su istakli da je cilj izgradnja jače Evrope u okviru snažnijeg i modernizovanog NATO saveza.
Veća ulaganja u odbranu i vojnu industriju
U deklaraciji se navodi da su evropske članice NATO-a i Kanada do 2025. godine povećale ulaganja u osnovne odbrambene potrebe za više od 139 milijardi dolara, uz planirane ugovore o nabavci vojne opreme vredne više od 50 milijardi dolara.
Saveznici su se obavezali da će nastaviti saradnju sa odbrambenom industrijom, povećati proizvodne kapacitete, ubrzati razvoj novih tehnologija i ukloniti prepreke u trgovini vojnom opremom među članicama.
Fokus na bezbednost i podršku Ukrajini
U dokumentu se ističe da odvraćanje i odbrana NATO-a počivaju na kombinaciji nuklearnih, konvencionalnih i raketnih sposobnosti, uz podršku svemirskih i sajber kapaciteta.
Lideri su ponovili podršku Ukrajini, navodeći da ta zemlja doprinosi transatlantskoj bezbednosti, kao i opredeljenost Alijanse da nastavi da podržava njen suverenitet i teritorijalni integritet.
Poruke upućene Iranu
U završnoj deklaraciji navedeno je da Iran ne bi trebalo da poseduje nuklearno oružje, uz poziv Teheranu da u potpunosti poštuje slobodu plovidbe kroz Ormuski moreuz.
U završnoj deklaraciji nema konkretne najave sastanka lidera NATO-a naredne godine, koji bi prema ranijim planovima trebalo da bude održan u Albaniji. Umesto toga, navodi se samo da se lideri „raduju narednom sastanku“, bez preciziranja vremena i mesta održavanja, prenosi Guardian.