NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Foto: nbs.rs

Referentna kamatna stopa ostaje na 5,75 odsto dok inflacija ostaje pod kontrolom, ali geopolitički rizici i dalje zahtevaju oprezan pristup monetarnoj politici.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto, čime nastavlja politiku stabilnih kamatnih stopa započetu nakon usporavanja inflacije. Istovremeno, depozitna kamatna stopa ostaje 4,5 odsto, dok je stopa na kreditne olakšice zadržana na 7 odsto.

Prema oceni Balkan Watch-a, odluka potvrđuje da centralna banka trenutno ne vidi potrebu za dodatnim pooštravanjem monetarne politike, ali ni za početkom ciklusa snižavanja kamata.

Inflacija je pod kontrolom, ali rizici nisu nestali

Međugodišnja inflacija u maju iznosila je 3,5 odsto, što je i dalje u okviru ciljanog koridora NBS od 3 ± 1,5 procentnih poena.

Najveći doprinos rastu cena prethodnih meseci dale su više svetske cene nafte, koje su povećale cene goriva na domaćem tržištu. Efekat je, međutim, ublažen merama Vlade Srbije kroz privremeno smanjenje akciza na gorivo i korišćenje državnih rezervi derivata.

Istovremeno, cene hrane nastavile su da deluju u suprotnom smeru. Prema podacima NBS, one su u maju bile niže za 1,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok dobra poljoprivredna sezona povećava verovatnoću da prehrambeni proizvodi i tokom narednih meseci nastave da ublažavaju inflatorne pritiske.

Zašto NBS nije smanjila kamatne stope?

Iako inflacija usporava, centralna banka procenjuje da još nije vreme za popuštanje monetarne politike.

Balkan Watch analiza pokazuje da postoji nekoliko razloga za ovakav pristup:

  • geopolitička situacija na Bliskom istoku i dalje je nestabilna;
  • svetske cene energenata mogu ponovo naglo porasti;
  • bazna inflacija ostaje blizu gornje granice cilja;
  • vodeće centralne banke još uvek vode opreznu monetarnu politiku.

Drugim rečima, NBS želi da sačeka dodatne potvrde da će inflacija ostati stabilna pre nego što razmotri smanjenje kamata.

Šta odluka znači za građane?

Za građane koji već otplaćuju kredite ova odluka znači da se uslovi finansiranja za sada neće menjati.

Promenljive kamatne stope vezane za referentne pokazatelje neće biti dodatno povećane zbog odluke NBS, ali ni smanjene.

Za one koji planiraju novo zaduživanje to znači da će kamate na stambene i gotovinske kredite verovatno ostati približno na sadašnjim nivoima tokom narednih meseci, osim ukoliko ne dođe do značajnijih promena na međunarodnim finansijskim tržištima.

Kakav je signal za privredu?

Stabilna referentna kamata daje kompanijama veću izvesnost prilikom planiranja investicija i finansiranja poslovanja.

Međutim, zadržavanje restriktivne monetarne politike znači da troškovi finansiranja i dalje ostaju relativno visoki u odnosu na period pre inflatornog talasa iz 2022. godine.

Najveći značaj ove odluke imaju sektori koji se oslanjaju na kreditno finansiranje, poput građevinarstva, industrije i malih i srednjih preduzeća.

Šta rade druge centralne banke?

Monetarna politika Srbije i dalje se kreće u skladu sa globalnim trendovima.

Evropska centralna banka je u junu povećala referentnu kamatnu stopu na 2,25 odsto, dok je američki FED zadržao postojeći raspon kamatnih stopa.

To pokazuje da vodeće svetske centralne banke i dalje daju prednost borbi protiv inflacije u odnosu na podsticanje ekonomskog rasta.

Šta može promeniti odluku NBS?

U narednim mesecima najveći uticaj na buduće odluke centralne banke imaće:

  • kretanje inflacije u Srbiji;
  • cena nafte i energenata;
  • razvoj situacije na Bliskom istoku;
  • odluke Evropske centralne banke i FED-a;
  • kretanje kursa dinara.

Balkan Watch zaključak

Odluka Narodne banke Srbije da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto pokazuje da je inflacija trenutno pod kontrolom, ali da neizvesnost na međunarodnom tržištu i dalje zahteva oprez. Dok pad cena hrane doprinosi stabilizaciji inflacije, geopolitički rizici i dalje predstavljaju potencijalni izvor novih cenovnih pritisaka.

Za građane i privredu to znači nastavak perioda stabilnih, ali i dalje relativno visokih kamata, uz očekivanje da će eventualno ublažavanje monetarne politike zavisiti od daljeg usporavanja inflacije i razvoja međunarodnih ekonomskih okolnosti.