U Nemačkoj je tokom 2025. godine čak 10 odsto mladih između 20 i 24 godine bilo van tržišta rada, obrazovanja i stručnog osposobljavanja, pokazuju podaci nemačkog Saveznog zavoda za statistiku.
Udeo mladih u ovoj grupi, poznatoj kao NEET, porastao je sa 8,8 odsto u 2022. godini. Iako nemačka privreda godinama upozorava na nedostatak radne snage, broj mladih koji nisu uključeni ni u obrazovanje ni u zaposlenje raste.
Nemačka je ipak ispod proseka Evropske unije, koji iznosi 12,9 odsto. Najbolju situaciju imaju Holandija sa 5,6 odsto, Švedska sa 7,3 i Češka sa 7,6 odsto, dok je najviša stopa zabeležena u Rumuniji 22,8 odsto.
Podaci pokazuju i da su mlade žene nešto češće van rada i obrazovanja nego muškarci. Kao razlozi navode se briga o porodici, zdravstveni problemi, čekanje početka studija ili stručnog osposobljavanja, ali i nedostatak odgovarajućih prilika.
Istovremeno, nemačko tržište rada slabi, a kompanije smanjuju broj ponuđenih mesta za stručno osposobljavanje. Tako se najveća evropska ekonomija suočava sa paradoksom, nedostaje radnika, dok sve više mladih ostaje izvan tržišta rada i obrazovanja.
