Predsednik Vlade Srbije prof. dr Đuro Macut razgovarao je danas u Beogradu sa predsednikom Izvršnog odbora Banke Poštanska štedionica (BPŠ) Bojanom Kekićem o poslovanju banke, razvojnim planovima i mogućnostima za dalje unapređenje usluga, sa posebnim fokusom na primenu SEPA sistema, razvoj mobilnog bankarstva i projekte povezane sa specijalizovanom izložbom Ekspo.
Macut je pre sastanka obišao šalter salu u centrali banke, gde se upoznao sa radom zaposlenih i organizacijom poslovanja.
Premijer je istakao da je Srbija prva zemlja Zapadnog Balkana koja je pristupila SEPA sistemu, koji omogućava građanima povoljnije i jednostavnije obavljanje platnih transakcija u evrima.
„Predložio sam veću promociju ovakvog načina plaćanja, jer niski troškovi čine život lakšim“, rekao je Macut novinarima.
On je naveo da će do Ekspa građanima biti dostupna i mogućnost korišćenja SEPA plaćanja putem mobilne aplikacije na kojoj Banka Poštanska štedionica trenutno radi.
„Banka Poštanska štedionica ima veliki potencijal kao dominantna i vodeća banka u našoj zemlji. Nadam se da će mobilne banke olakšati podizanje penzija, izvršenje uplata i korišćenje kreditnih usluga“, rekao je Macut.
On je posebno istakao značaj mobilnih ekspozitura koje omogućavaju dostupnost bankarskih usluga i u manjim sredinama, ocenjujući da je reč o modelu koji domaća banka razvija poslednjih godina.
BPŠ širi mrežu i razvija nove usluge
Predsednik Izvršnog odbora Banke Poštanska štedionica Bojan Kekić najavio je otvaranje 14 novih ekspozitura u narednom periodu i poručio da banka nastavlja da prati projekte Vlade Srbije i Narodne banke Srbije.
„Banka Poštanska štedionica razvijaće svaku ideju vlade i Narodne banke Srbije. Razvijamo poslovnu mrežu, pratimo projekte i želeo bih da zahvalim premijeru na podršci“, rekao je Kekić.
Srbija je od početka maja ove godine operativno uključena u SEPA sistem, što korisnicima omogućava da bezgotovinska plaćanja u evrima obavljaju pod standardizovanim i povoljnijim uslovima sa svim članicama ovog platnog područja.
SEPA obuhvata ukupno 41 zemlju, među kojima su sve članice Evropske unije, države Evropskog ekonomskog prostora, Švajcarska, Velika Britanija, kao i zemlje Zapadnog Balkana koje su pristupile sistemu.
Pristupanje SEPA sistemu trebalo bi da ubrza transfere novca i smanji troškove prekograničnih transakcija, kako iz Srbije ka inostranstvu, tako i u obrnutom smeru.
Narodna banka Srbije ima ključnu ulogu u procesu pristupanja domaćih banaka ovom sistemu, kroz učešće u SEPA platnim šemama i nadzor nad ispunjavanjem regulatornih, tehničkih i operativnih standarda.