Raste broj turista u Republici Srpskoj, ključni izazov produžiti njihov boravak

Foto: wikipedia.com

Turizam u Republici Srpskoj beleži rast broja dolazaka i noćenja, ali je za snažniji razvoj ovog sektora neophodno postojeće turističke potencijale pretvoriti u kvalitetnu i konkretnu ponudu, produžiti prosečan boravak gostiju i dodatno ulagati u promociju i zaštitu prirode, izjavio je rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske Marko Radić.

Radić je ocenio da kontinuirani rast turističkog prometa predstavlja pozitivan pokazatelj, ali da Republika Srpska raspolaže znatno većim potencijalom koji još nije u potpunosti iskorišćen.

„Naš potencijal je veliki. Turisti sve više prepoznaju Republiku Srpsku kao atraktivnu destinaciju zasnovanu na kvalitetnim iskustvima i događajima, a ono što treba da radimo jeste da taj potencijal pretvaramo u konkretnu turističku ponudu“, rekao je Radić.

Turisti iz Srbije i regiona među najbrojnijima

Prema njegovim rečima, domaći turisti čine oko 40 odsto ukupnih dolazaka, dok zajedno sa gostima iz regiona učestvuju sa između 75 i 80 odsto u ukupnom turističkom prometu Republike Srpske.

Kada je reč o turistima iz drugih zemalja, među najbrojnijima su gosti iz Turske, Nemačke, Austrije, Švajcarske i Italije.

Poslednjih godina beleži se i rast broja turista iz Kine, što otvara dodatni prostor za privlačenje gostiju sa udaljenijih tržišta.

Od Jahorine i banja do raftinga i aktivnog odmora

Radić smatra da se najveći turistički potencijali Republike Srpske nalaze u turizmu na otvorenom, banjskom i lečilišnom turizmu, zimskim sportovima i raftingu, ali i u organizaciji različitih manifestacija i promociji bogatog kulturno-istorijskog nasleđa.

Jahorina ostaje jedan od glavnih nosilaca zimske turističke ponude Republike Srpske, dok tokom letnjih meseci raste interesovanje za rafting i druge oblike aktivnog odmora u prirodi.

Upravo povezivanje različitih sadržaja i njihovo pretvaranje u celovite turističke proizvode moglo bi da bude jedan od načina da se gosti zadrže duže i da turizam ostvari veći ekonomski efekat.

Sve veće interesovanje za manje poznate destinacije

Poseban prostor za dalji razvoj Radić vidi u destinacijama koje još nisu dostigle nivo turističke prepoznatljivosti najposećenijih mesta u Republici Srpskoj.

Među njima je izdvojio Janjske otoke, Šipovo, Ribnik, izvore Plive, Nevesinje, Derventu, Višegrad i Bijeljinu.

Prema njegovim rečima, ova mesta sve više otkrivaju turisti iz regiona, što pokazuje da Republika Srpska ima mogućnost da turistički promet proširi i izvan nekoliko najpoznatijih destinacija.

Ključni zadatak u narednom periodu, prema Radićevoj oceni, biće da se rast broja gostiju iskoristi za produženje njihovog prosečnog boravka, uz razvoj kvalitetnijih sadržaja, snažniju promociju i očuvanje prirodnih resursa na kojima počiva značajan deo turističke ponude Republike Srpske.