Iran i Sjedinjene Države završili su u sredu rundu indirektnih razgovora bez znakova da su postigli napredak ka trajnom miru, fokusirajući se umesto toga na pitanja za koja su rekli da su rešena kada je pre dve nedelje objavljen privremeni sporazum.
Izvori upoznati sa razgovorima rekli su da su pregovarači dve zemlje proveli dva dana u Dohi razgovarajući o pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu i odmrzavanju iranskih sredstava, dva ključna pitanja u okviru početnog sporazuma.
Sledeći sastanak će se održati nakon sahrane pokojnog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, koji bi trebalo da bude sahranjen 9. jula, saopštilo je katarsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Razgovori u Dohi doveli su do „pozitivnog napretka“ po pitanjima vezanim za memorandum kojim je zaustavljen rat u junu i „nadovezuju se na rezultate“ samita u Švajcarskoj, rekao je portparol ministarstva u objavi na X.
U Vašingtonu, američki predsednik Donald Tramp rekao je da dve strane postižu napredak po pitanju mogućih ograničenja iranskog nuklearnog programa – glavnog razloga zbog kojeg je pokrenuo rat zajedno sa Izraelom u februaru. „Denuklearizacija Irana dobro napreduje“, rekao je novinarima. „Imali su veoma dobre sastanke, videćemo.“
Ali izvori su rekli da nuklearni program nije bio pomenut u razgovorima, koji su bili tehničke prirode.
Potpredsednik SAD DŽ. D. Vens rekao je da će se to pitanje razmotriti kasnije. „Očigledno je da smo zabrinuti zbog nuklearnog pitanja, počećemo da razgovaramo o tome“, rekao je novinarima.
Američki i iranski pregovarači održali su odvojene sastanke sa katarskim i pakistanskim posrednicima, saopštilo je katarsko ministarstvo spoljnih poslova.
Trampov zet Džared Kušner i visoki američki izaslanik Stiv Vitkof, poslati u region na ono što je Bela kuća nazvala razgovorima „na visokom nivou“, nisu prisustvovali sednicama, prema izvoru koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
Vođa iranske delegacije, zamenik ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi, rekao je da su razgovori završeni. Nijedna strana nije rekla da li je uspela da prevaziđe bilo kakve razlike.
KO KONTROLIŠE PROLAZ?
Prvobitni sporazum predviđa da Iran i Sjedinjene Države dozvole nastavak brodarstva kroz Ormuski moreuz, kojim je pre rata obavljana jedna petina globalne trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom. Iako je saobraćaj delimično nastavljen, status strateškog plovnog puta ostaje nejasan, a dve zemlje su razmenile udare prošlog vikenda nakon iranskog napada na teretni brod.
Iran je odlučan da dobije međunarodno priznanje svoje kontrole nad moreuzom čak i ako to mora da učini silom, rekla su dva visoka iranska izvora, i više puta je rekao da će naplaćivati putarine za brodarski saobraćaj počev od sredine avgusta, nakon isteka perioda bez plaćanja putarina određenog početnim sporazumom.
Trampovi komentari u sredu umanjili su mogućnost povratka totalnom ratu sa Iranom. „Mislim da su prešli dug put“, rekao je on.
Cene nafte pale su na najniži nivo u poslednja četiri meseca nakon Trampovih izjava, a analitičari su prvi put od početka rata smanjili svoje prognoze cena.
Iranski državni mediji su u sredu saopštili da se strani kontejnerski brod nasukao u plitkoj vodi van brodske rute koju su odredile iranske vlasti.
„Ormuz nastavlja da se ponovo otvara, ali je to neujednačeno, nepredvidivo i nije potpuno transparentno“, rekla je Vandana Hari, osnivačica kompanije za analizu tržišta nafte Vanda Insajts.
Nekoliko evropskih zemalja ponudilo je pomoć u čišćenju mina iz moreuza, ali je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao da ne očekuje da će njegova zemlja učestvovati, navodeći kao razlog nevoljnost Irana da sarađuje sa drugim zemljama.