Odlazak Kristijana Šmita predstavlja istorijsku priliku da Bosna i Hercegovina okonča primenu bonskih ovlašćenja i donošenje odluka vrati pod nadležnost svojih institucija i demokratski izabranih predstavnika, ocenjuju Džozef Šmic i Brajan Kenedi sa Univerziteta Harvard, prenosi Glas Srpske.
U naučnom radu pod nazivom „BiH: Gde je interes američkog naroda?“ autori navode da postoji realna mogućnost da bi vršilac dužnosti visokog predstavnika Luis Krišok, kao zvaničnik administracije predsednika Donalda Trampa, mogao da proglasi Šmitovo delovanje pravno ništavnim.
Kako ističu, nijedna od tri strane koje su potpisale Dejtonski mirovni sporazum nije dala saglasnost za bonska ovlašćenja uvedena 1997. godine, zbog čega smatraju da njihov legitimitet ostaje sporan.
Prema njihovom mišljenju, najdoslednije rešenje bilo bi da tri zemlje potpisnice Dejtonskog sporazuma ponovo potvrde njegove osnovne principe – vladavinu prava, pravo na samoopredeljenje i princip supsidijarnosti.
„Ukoliko bilo koji akter pokuša da ugrozi, zaobiđe ili ospori ranije donesene odluke, vršilac dužnosti visokog predstavnika treba preduzeti sve neophodne mere u okviru svog mandata, u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, kako bi obezbedio dosledno sprovođenje civilnih aspekata mirovnog sporazuma“, navodi se u radu objavljenom u časopisu „Harvard Journal of Law and Public Policy“.
Okončanje neuspelog projekta izgradnje države BiH
Autori se pozivaju i na analizu Maksa Primorca „BiH: Okončanje neuspelog projekta izgradnje države“, koju je pripremio za Fondaciju Heritidž, povodom tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Oni ocenjuju da je primena bonskih ovlašćenja, posebno tokom mandata Kristijana Šmita, ozbiljno narušila demokratske procese u BiH.
„Zemlja je nefunkcionalna, duboko podeljena i lišena suvereniteta. Njome ne upravljaju njena tri suverena naroda, već grupa međunarodnih birokrata koja ima ovlašćenja da proizvoljno smenjuje legitimno izabrane zvaničnike, poništava usvojene zakone, lišava birače njihovih prava i nameće fiktivni ‘bosanski’ građanski identitet koji favorizuje muslimane u odnosu na hrišćane“, citiraju autori navode iz Primorčevog rada, prenosi Glas Srpske.
Povodom obeležavanja 250 godina od usvajanja američke Deklaracije o nezavisnosti, Šmic i Kenedi povlače paralelu između vlasti britanskog kralja Džordža Trećeg nad američkim kolonijama i, kako navode, načina na koji funkcioniše Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
„Sa ostavkom Šmita, došlo je vreme da se tiranska bonska ovlašćenja, na osnovu kojih su donete stotine akata prividnog zakonodavstva, proglase ništavnim kao da nikada nisu ni postojala“, navodi se u tekstu.
Pozivajući se na knjigu „Ustavni položaj Hrvata u BiH“ bivšeg predsednika Ustavnog suda BiH Mate Tadića, autori ističu da su visoki predstavnici tokom svog mandata nametnuli ukupno 341 zakon koji nije usvojio nijedan parlament sastavljen od predstavnika konstitutivnih naroda, prenosi Glas Srpske.
