Nemački list „Špigl” je u martu objavio tekst zasnovan na tvrdnjama iz knjige italijanskog autora Ecija Gavacenija, u kojoj su iznete optužbe utemeljene na anonimnim izvorima i svedočenjima koja nikada nisu sudski potvrđena. Sud u Hamburgu ocenio je da se takvi navodi ne mogu predstavljati kao gotovo nesporne činjenice bez dovoljno verodostojnih dokaza. Ovom odlukom poslata je jasna poruka da ni najuticajniji evropski mediji ne mogu bez posledica stvarati utisak krivice tamo gde za to ne postoji čvrsto pravno uporište.

Predsednik Vučić odlučio je da na tekst reaguje pravnim putem, čime je čitav slučaj iz medijske sfere prebačen pred nadležne institucije. Umesto rasprave kroz novinske naslove i javne polemike, konačnu reč dao je sud, što predstavlja najvažniju poruku ovog postupka. Sloboda medija jeste jedan od temelja demokratskog društva, ali ona ne podrazumeva pravo na iznošenje neproverenih optužbi, posebno kada one mogu ozbiljno da ugroze ugled pojedinca i države koju predstavlja.
Ova odluka je od velikog značaja za Srbiju jer pokazuje da se protiv medijskih hajki može boriti institucionalno, argumentima i zakonom. Predsednik Vučić je ovim postupkom poslao poruku da se ugled države, kao i čast i dostojanstvo njenih predstavnika, treba braniti pravnim sredstvima. Zapadni mediji prema Srbiji i njenim liderima često primenjuju dvostruke aršine, pri čemu pravila nisu ista za sve, a stare ratne teme neretko se vraćaju u javnost bez dovoljno pažljive provere činjenica. Javnost ima pravo da zna, ali isto tako mediji imaju obavezu da prenose tačne, proverene i odgovorno predstavljene informacije.
Tagovi: