Svaki peti stanovnik Hrvatske u riziku od siromaštva: Među starijima od 65 godina ugroženo gotovo 40%

Foto: pexels.com

Gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske nalazi se u riziku od siromaštva, dok su posebno zabrinjavajući podaci o položaju starijih građana. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), tokom 2025. godine riziku od siromaštva bilo je izloženo 19,5 odsto stanovništva, a među osobama starijim od 65 godina taj udeo dostigao je čak 39,4 odsto. Najugroženije su starije žene i osobe koje žive same, među kojima stopa rizika od siromaštva prelazi 60 odsto.

Podaci su ponovo dospeli u fokus javnosti povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se obeležava 17. oktobra.

Prema zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti tokom prošle godine nalazilo se 20,7 odsto stanovnika Hrvatske.

To je neznatno manje od proseka Evropske unije, koji je iznosio 20,9 odsto, ali pokazuje da značajan deo stanovništva i dalje živi u finansijski nesigurnim okolnostima.

Stariji građani najugroženiji, žene u posebno teškom položaju

Najizraženiji rizik od siromaštva zabeležen je među osobama starijim od 65 godina.

U ovoj starosnoj kategoriji čak 39,4 odsto stanovništva ima primanja ispod statistički utvrđenog praga rizika od siromaštva.

Posebno su ugrožene žene, kod kojih stopa iznosi 42,4 odsto, dok je među muškarcima iste starosne grupe 35,3 odsto.

Razlika od 7,1 procentnog poena ukazuje na značajne nejednakosti u materijalnom položaju starijih muškaraca i žena.

Takvi podaci mogu se dovesti u vezu sa razlikama u radnom stažu, visini zarada tokom radnog veka i iznosima penzija, ali i sa činjenicom da žene u proseku žive duže i češće ostaju same u starosti.

Gotovo dve trećine starijih samaca u riziku od siromaštva

Još nepovoljnija situacija zabeležena je među osobama starijim od 65 godina koje žive same.

Prema podacima DZS-a, čak 64,4 odsto starijih samaca nalazi se u riziku od siromaštva.

To znači da gotovo dve od tri osobe u ovoj kategoriji raspolažu prihodima koji su ispod utvrđenog praga.

Jednočlana domaćinstva posebno su osetljiva na rast troškova života, jer pojedinac samostalno snosi izdatke za stanovanje, komunalne usluge, hranu i druge osnovne potrebe.

Kod penzionera je ukupna stopa rizika od siromaštva iznosila 36,3 odsto, što dodatno ukazuje na finansijske izazove sa kojima se suočava starija populacija.

Koliko novca je potrebno da domaćinstvo ne bude ispod praga siromaštva?

Prema statističkim kriterijumima za 2025. godinu, prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo u Hrvatskoj iznosio je 9.034 evra godišnje.

To odgovara mesečnom raspoloživom prihodu od približno 753 evra.

Za domaćinstvo sa dve odrasle osobe i dvoje dece mlađe od 14 godina prag je iznosio 18.972 evra godišnje, odnosno oko 1.581 evro mesečno.

Važno je naglasiti da statistički rizik od siromaštva nije isto što i apsolutno siromaštvo.

Ovaj pokazatelj odnosi se na osobe čiji je raspoloživi prihod, prilagođen veličini i sastavu domaćinstva, niži od 60 odsto nacionalnog medijalnog prihoda.

Zbog toga se koristi kao pokazatelj relativnog materijalnog položaja stanovništva, a ne kao neposredna procena koliko ljudi nema dovoljno novca za osnovne životne potrebe.

Velike razlike između hrvatskih regiona

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju i značajne regionalne razlike.

Najveća stopa rizika od siromaštva zabeležena je u Panonskoj Hrvatskoj, gde iznosi 28,6 odsto.

U Jadranskoj Hrvatskoj taj pokazatelj iznosi 19 odsto, u Severnoj Hrvatskoj 16,9 odsto, dok je najniži u Gradu Zagrebu, gde je 11,4 odsto stanovnika izloženo riziku od siromaštva.

Ovakve razlike ukazuju na nejednake ekonomske mogućnosti između pojedinih delova zemlje.

Na materijalni položaj stanovništva utiču dostupnost radnih mesta, visina zarada, demografska struktura i različiti troškovi života.

Hrvatska želi da smanji siromaštvo do 2030. godine

Hrvatska vlada je kroz program za period od 2024. do 2028. godine postavila cilj da stopu rizika od siromaštva smanji na manje od 15 odsto.

Pored toga, nacionalnim planovima predviđeno je da se do 2030. godine broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti smanji za 298.000, među kojima je 40.000 dece.

Ostvarivanje tih ciljeva zahteva mere koje se odnose na prihode domaćinstava, socijalnu zaštitu, penzioni sistem i pristup osnovnim uslugama.

Poseban izazov predstavlja položaj starijih građana, naročito penzionera sa niskim primanjima i osoba koje žive same.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obeležava se svakog 17. oktobra, sa ciljem skretanja pažnje na položaj najugroženijih društvenih grupa.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija ustanovila je ovaj dan 1992. godine, a zvanično se obeležava od 1993.

Ovogodišnji podaci iz Hrvatske ukazuju da su stariji građani, posebno žene i samci, nesrazmerno izloženi riziku od siromaštva.