Eksplicitni ustaški i nacistički simboli, kao i poruke i obeležja povezana sa ustaškim pokretom, i dalje su prisutni u javnom prostoru Hrvatske.
Pored pojedinih publikacija, medijskih sadržaja i javnih nastupa u kojima se relativizuje karakter Nezavisne Države Hrvatske (NDH), takvi narativi povremeno dobijaju prostor i u široj medijskoj sferi, čime se povećava njihova vidljivost i doprinosi njihovoj normalizaciji.
Ovakvi primeri, prema oceni autora analize, ukazuju da se ne radi isključivo o izolovanim incidentima, već o društvenom fenomenu koji povremeno dobija javnu pažnju. Kao ilustracija navode se koncert Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu, na kojem je pred stotinama hiljada posetilaca ponovo uzvikivan ustaški pozdrav „Za dom spremni“, zatim slučajevi razbijanja ćiriličnih tabli, kao i odlaganje izložbe „Srpkinja, heroina Velikog rata“ u Vukovaru nakon protivljenja dela lokalnih vlasti i javnosti.
U tekstu se ocenjuje da ovakve pojave otvaraju pitanje odnosa prema nasleđu NDH i ukazuju na postojanje narativa koji relativizuju istorijske zločine i podstiču društvene podele. Ističe se da prisustvo takvih sadržaja u javnom prostoru izaziva zabrinutost zbog mogućnosti njihove normalizacije i uticaja na društvenu klimu u savremenoj Hrvatskoj.