Vidovdan, koji se obeležava 28. juna, jedan je od najznačajnijih datuma u srpskoj istoriji i kolektivnom sećanju. Toga dana Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svetog kneza Lazara, koji je u Kosovskoj bici 1389. godine položio život braneći veru i otadžbinu. Njegova žrtva, zajedno sa stradanjem brojnih srpskih ratnika, vremenom je prerasla u simbol istrajnosti, slobodarskog duha i spremnosti na odbranu naroda uprkos velikim izgledima za poraz.
U Kosovskoj bici srpska vojska, predvođena knezom Lazarom, suprotstavila se znatno brojnijim snagama Osmanskog carstva. Tokom sukoba poginuli su i knez Lazar i sultan Murat, pri čemu je Murat ostao upamćen kao jedini osmanski sultan koji je stradao na bojnom polju. Prema narodnom predanju, sultana je usmrtio srpski vitez Miloš Obilić. Upravo zbog razmera žrtve i njenog značaja za narod, knez Lazar je ubrzo kanonizovan, a Kosovska bitka postala je jedno od ključnih uporišta srpske istorijske svesti.
Vidovdan kao svedok ključnih istorijskih događaja
Tokom narednih vekova Vidovdan je ostao snažan simbol borbe za slobodu. Ideja oslobođenja Kosova bila je važna pokretačka snaga srpskih oslobodilačkih pokreta, a posebno je dobila potvrdu tokom Prvog balkanskog rata 1912. godine, kada su pobede srpske vojske kod Kumanova i Velesa omogućile oslobođenje Kosova od osmanske vlasti.
Poseban značaj Vidovdan je dobio i početkom 20. veka. Na taj datum 1914. godine u Sarajevu izvršen je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda, što je Austrougarska iskoristila kao povod za objavu rata Srbiji i početak Prvog svetskog rata. Nakon pobede u ratu, Srbija je učestvovala u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, koja je 1929. preimenovana u Jugoslaviju. Godine 1919. na Vidovdan potpisan je Versajski mirovni sporazum, dok je dve godine kasnije usvojen prvi ustav nove države, poznat kao Vidovdanski ustav.
Istorijsko nasleđe Vidovdana kroz različite epohe
Vidovdan je obeležio i brojne druge važne događaje u srpskoj istoriji. Na ovaj datum 1881. godine potpisana je Tajna konvencija između Srbije i Austrougarske, kojom je spoljnopolitički pravac zemlje usmeren ka Beču. Nakon revizije Sanstefanskog sporazuma na Berlinskom kongresu, Srbija je dobila međunarodno priznanje nezavisnosti i značajno teritorijalno proširenje. Istoričar Slobodan Jovanović smatrao je da je upravo politika kralja Milana Obrenovića u tom periodu Srbiji obezbedila dugotrajan mir i uslove za privredni razvoj.
Na Vidovdan 1948. godine objavljena je Rezolucija Informbiroa, kojom je sovjetsko rukovodstvo osudilo vrh Komunističke partije Jugoslavije. Odbacivanje ove rezolucije predstavljalo je prekretnicu u spoljnopolitičkom opredeljenju Jugoslavije i kasnijem razvoju politike nesvrstanosti.
Još jedan događaj koji je izazvao veliku pažnju dogodio se 28. juna 2001. godine, kada je bivši predsednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević izručen Haškom tribunalu. Tadašnje vlasti navodile su da nisu planirale da se izručenje obavi upravo na Vidovdan.
Danas je Vidovdan državni praznik Republike Srbije i dan kada se odaje pošta Svetom knezu Lazaru, njegovim saborcima i svim ljudima koji su kroz istoriju stradali u borbi za slobodu, veru i otadžbinu. Njegova simbolika ostaje duboko utkana u istorijsko pamćenje i kulturni identitet srpskog naroda.