Zagreb prajd: Nasilje nad LGBT+ osobama u Hrvatskoj često se ne tretira kao zločin iz mržnje

Foto: pexels.com

Organizacija Zagreb prajd upozorila je da hrvatska policija i pravosuđe i dalje ne prepoznaju i ne procesuiraju na odgovarajući način nasilje motivisano mržnjom prema LGBT+ osobama. Prema podacima ove organizacije, tokom poslednjih pet godina zabeleženo je 35 nasilnih incidenata, a u više od polovine dokumentovanih slučajeva utvrđeni su propusti u postupanju nadležnih institucija.

U saopštenju povodom Međunarodnog dana autovanja (Coming Out Day), koji se obeležava 11. oktobra, Zagreb prajd ukazao je na probleme sa kojima se pripadnici LGBT+ zajednice suočavaju prilikom prijavljivanja nasilja i ostvarivanja pravne zaštite.

Kako prenosi hrvatski portal Indeks, organizacija smatra da postoje ozbiljni nedostaci u načinu na koji policija i pravosuđe prepoznaju i kvalifikuju napade motivisane homofobijom i transfobijom.

Nasilje iz mržnje često se tretira kao prekršaj

Prema navodima Zagreb prajda, jedan od ključnih problema predstavlja pravna kvalifikacija nasilnih incidenata.

Organizacija tvrdi da se napadi na LGBT+ osobe, čak i kada postoje pokazatelji da su motivisani predrasudama prema seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu žrtve, neretko tretiraju kao prekršaji protiv javnog reda i mira.

Takva praksa, upozoravaju iz organizacije, može da dovede do izricanja blažih sankcija nego u slučajevima kada se nasilje pravilno kvalifikuje kao krivično delo motivisano mržnjom.

Poseban problem predstavlja činjenica da motiv mržnje, prema hrvatskom zakonodavstvu, može imati značaj otežavajuće okolnosti prilikom određivanja kazne.

Ukoliko se taj motiv ne prepozna tokom istrage i sudskog postupka, postoji rizik da ozbiljnost napada ne bude u potpunosti uzeta u obzir.

Propusti u više od polovine dokumentovanih slučajeva

Zagreb prajd navodi da je u poslednjih pet godina dokumentovao ukupno 35 nasilnih incidenata usmerenih protiv LGBT+ osoba.

Prema oceni organizacije, u više od polovine tih slučajeva zabeleženi su propusti u postupanju policije ili pravosuđa.

Ti propusti, kako se navodi, uključuju neprepoznavanje motiva mržnje, neodgovarajuću pravnu kvalifikaciju nasilja, nedovoljno efikasne istrage i neprimerenu komunikaciju službenika sa žrtvama.

Iz organizacije upozoravaju da takav odnos institucija može dodatno da obeshrabri osobe koje su pretrpele nasilje da prijave napad.

Istovremeno, nedovoljno efikasno procesuiranje ovih slučajeva može da utiče na poverenje građana u institucije zadužene za njihovu zaštitu.

Hrvatska već izgubila postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava

Zagreb prajd podseća da je Hrvatska ranije izgubila postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog neodgovarajućeg institucionalnog postupanja u slučaju nasilja nad LGBT+ osobom.

Organizacija smatra da, uprkos toj presudi, nisu ostvarene dovoljne promene u praksi policije i pravosudnih organa.

U saopštenju se posebno naglašava potreba da institucije dosledno prepoznaju motive mržnje, sprovode efikasne istrage i obezbede odgovarajuću zaštitu žrtvama nasilja.

Zahtev za efikasnijom zaštitom žrtava

Upozorenje Zagreb prajda dolazi na Međunarodni dan autovanja, posvećen vidljivosti LGBT+ osoba i njihovom pravu da slobodno govore o svom identitetu.

Organizacija ukazuje na to da formalna zakonska zaštita nije dovoljna ukoliko se propisi ne primenjuju dosledno u svakodnevnom radu nadležnih institucija.

Prema oceni Zagreb prajda, ključni izazov za Hrvatsku ostaje obezbeđivanje efikasne pravne zaštite LGBT+ osoba, posebno u slučajevima kada postoje pokazatelji da je nasilje motivisano homofobijom ili transfobijom.