Evropska tržišta kapitala zabeležila su danas uglavnom pozitivan trend, dok je cena nafte na svetskim berzama opala nakon smanjenja geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku. Investitori su reagovali na odluku američkog predsednika Donalda Trampa da privremeno obustavi planirani vojni udar na Iran, što je doprinelo smirivanju tržišta energenata i povlačenju dela premije rizika koja je prethodnih dana podizala cenu nafte.
Cena sirove nafte tipa Brent pala je za oko 1,5 odsto i spustila se na približno 110 dolara po barelu, nakon što su trgovci procenili da je smanjena verovatnoća neposredne eskalacije sukoba u regionu koji je ključan za globalno snabdevanje energentima.
Istovremeno, cena američke sirove nafte WTI takođe je zabeležila pad. Prema podacima sa otvaranja berzi, WTI je oslabila sa 104,4 dolara po barelu, koliko je iznosila u ponedeljak, na oko 103,78 dolara, što predstavlja pad od približno 0,58 procenata.
Analitičari ocenjuju da je tržište reagovalo prvenstveno na smanjenje geopolitičke neizvesnosti, budući da su prethodnih dana investitori strahovali od mogućih poremećaja u snabdevanju naftom ukoliko bi došlo do direktnog vojnog sukoba između SAD i Irana. Takvi strahovi doveli su do rasta cena energenata i povećane nestabilnosti na tržištima.
Odluka Vašingtona da odloži planirane vojne aktivnosti ublažila je zabrinutost investitora, pa je deo takozvane „geopolitičke premije“ uklonjen iz cena nafte već tokom ranog jutarnjeg trgovanja. Uprkos tome, tržište i dalje ostaje oprezno zbog mogućnosti novih tenzija na Bliskom istoku, regionu kroz koji prolazi značajan deo svetskog izvoza nafte.
Evropski berzanski indeksi su, s druge strane, uglavnom beležili rast, jer su investitori pozitivno reagovali na smanjenje rizika od šireg regionalnog sukoba, što je doprinelo većem optimizmu na finansijskim tržištima i stabilizaciji trgovine akcijama i energentima