Napadi prijavljeni u Kuvajtu – domu američke vojne baze – i oko Ormuskog moreuza u najnovijoj razmeni vatre dok se mirovni pregovori nastavljaju.
SAD su saopštile da su tokom vikenda napale iranske vojne lokacije, a Iran je u ponedeljak rekao da je ciljao američku bazu kao odgovor, što je najnovija razmena napada usred pregovora o okončanju tromesečnog rata.
SAD i Iran su sporadično razmenjivali udare otkako je planirani prekid vatre stupio na snagu početkom aprila, dok se diplomatija usmerena na trajniji sporazum odugovlači. Slična razmena dogodila se prošlog četvrtka i obe strane su je opisale gotovo identičnim rečima.
Iranski korpus Islamske revolucionarne garde saopštio je u ponedeljak da je ciljao vazduhoplovnu bazu koju su SAD koristile za napad na južni Iran, bez identifikovanja koje je to baze. Pretpostavlja se da se nalazi u Kuvajtu, koji je saopštio da je presreo raketne i napade dronova u ponedeljak ujutru. U saopštenju, kuvajtsko ministarstvo spoljnih poslova je navelo da zadržava pravo da preduzme „sve neophodne mere“ kako bi odbranio svoju teritoriju i bezbednost.
Američki udari na iransku obalu Persijskog zaliva bili su odgovor na „agresivne iranske akcije koje su uključivale obaranje američkog drona MQ-1 koji je dejstvovao iznad međunarodnih voda“, saopštila je centralna komanda američke vojske (Centcom) na X.
„Američki borbeni avioni su brzo reagovali eliminisanjem iranske protivvazdušne odbrane, zemaljske kontrolne stanice i dva jednosmerna jurišna drona koji su predstavljali jasne pretnje brodovima koji tranzitiraju kroz regionalne vode“, rekao je Centcom, dodajući da će nastaviti da štiti američku imovinu i interese tokom primirja.
Teheran je branio svoje nedavne udare na vojne objekte povezane sa SAD, tvrdeći da zemlje koje su domaćini baza korišćenih u napadima na Iran ne mogu izbeći odgovornost.
Nakon nedelja neuspešne diplomatije, Vašington i Teheran su navodno krajem prošle nedelje bili blizu sporazuma koji bi zaustavio borbe i ponovo otvorio Ormuski moreuz. Nacrti predloga koje su posredovali katarski i pakistanski posrednici produžili bi primirje za 60 dana dok bi se pregovori o iranskom nuklearnom programu nastavili. Ipak, nade u proboj su više puta ugašene jer su obe strane odbijale ključne ustupke, otkrivajući duboko nepoverenje koje je mučilo razgovore od samog početka.
Iran je za zastoj pregovora o prekidu vatre okrivio duboko nepoverenje prema Vašingtonu, optužujući SAD da menjaju svoje zahteve dok nastavljaju da podržavaju izraelske vojne operacije širom regiona. Portparol Ministarstva spoljnih poslova, Esmail Bagaei, rekao je da se pregovori odvijaju u atmosferi sumnje, što otežava napredak.
Bagaei je u ponedeljak rekao da trenutno nema razmene mišljenja sa SAD o detaljima nuklearnog programa Teherana. „Znamo kada je potrebno delovati po nuklearnim pitanjima. Nisu održani pregovori o detaljima nuklearnog dosijea. U ovoj fazi, naš prioritet je okončanje rata“, rekao je na nedeljnom brifingu za novinare.
Najnovija razmena mišljenja je istakla krhkost prekida vatre, koji je više puta testiran prekograničnim napadima čak i dok diplomate traže šire rešenje. Iran je tokom celog sukoba održavao ograničenja oko Ormuskog moreuza, dok analitičari kažu da je njegova raketna kampanja nanela značajnu štetu američkoj vojnoj infrastrukturi širom Bliskog istoka.
Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. februara ubio je hiljade ljudi, uglavnom u Iranu i Libanu, i izazvao je globalnu ekonomsku patnju povećanjem cena energije zbog efektivnog zatvaranja Ormuskog moreuza od strane Irana.
Američki predsednik, Donald Tramp, rekao je da je jedan od ključnih ciljeva rata sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje sa svojim visoko obogaćenim uranijumom. Teheran je dosledno negirao da ima planove za to.
Tramp deluje sve izolovanije dok se njegov vojni poduhvat u Iranu kreće ka ishodu koji mnogi analitičari vide kao strateški neuspeh.
Američki predsednik je pod pritiskom da ponovo otvori Ormuski moreuz i smanji troškove goriva u SAD pre novembarskih kongresnih izbora, jer birači pokazuju sve veću frustraciju zbog rasta cena. Istovremeno, suočava se sa potencijalnom reakcijom iranskih jastrebova u sopstvenoj stranci zbog bilo kakvih ustupaka Teheranu.
Dve strane se i dalje suprotstavljaju po nekoliko drugih pitanja, kao što su zahtevi Teherana za ukidanje sankcija i oslobađanje desetina milijardi dolara iranskih prihoda od nafte zamrznutih u stranim bankama.
Izraelski rat u Libanu sa milicijom Hezbolaha koju podržava Iran je još jedna velika prepreka. Izraelski premijer, Benjamin Netanjahu, rekao je u ponedeljak da je naložio izraelskoj vojsci da bombarduje južna predgrađa Bejruta, što je najozbiljnija eskalacija izraelskog rata u Libanu od kada je 17. aprila objavljeno navodno primirje.