Crna Gora suočila se sa novom preprekom u pokušaju da ubrza pristupanje Evropskoj uniji, pošto Hrvatska blokira zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja uprkos tome što je preostalih 26 država članica spremno da ga odobri, piše Euractiv.
Hrvatska od jula sprečava finalizaciju poglavlja koje se odnosi na pravila Evropske unije u oblasti saobraćaja, dok Zagreb pristupni proces Podgorice povezuje sa rešavanjem otvorenih bilateralnih i istorijskih pitanja.
Hrvatska koristi evropski proces za rešavanje sporova
Među zahtevima Zagreba nalaze se pitanje 14 nestalih osoba iz rata devedesetih i razgovori o pomorskoj granici između dve države.
Jedan neimenovani crnogorski zvaničnik ocenio je za Euractiv da Hrvatska koristi mogućnosti koje joj pruža članstvo u EU kako bi rešavala stare sporove sa Podgoricom.
Problem se, međutim, ne završava na jednom poglavlju. Prema Euractivu, Hrvatska duže vreme blokira i poglavlje koje se odnosi na spoljnu politiku zbog bilateralnih i istorijskih pitanja, dok je zadržano i poglavlje povezano sa pravosuđem.
Podgorica želi članstvo već 2028. godine
Crna Gora je zatvorila polovinu pregovaračkih poglavlja i želi da preostala završi do kraja godine, sa ambicijom da postane članica Evropske unije 2028. godine.
Takav plan sada dodatno zavisi od rešavanja sporova sa Zagrebom, jer odluke o napretku kandidata zahtevaju saglasnost država članica.
Crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević pokušala je da ublaži značaj spora, navodeći da između dve države postoji stalna komunikacija i više komisija koje rade na otvorenim pitanjima.
Ona je izrazila očekivanje da Hrvatska neće blokirati Crnu Goru, iako Euractiv navodi da Zagreb već sprečava finalizaciju jednog poglavlja.
Šarec upozorava da Crna Gora može postati žrtva bilateralnih pitanja
Evropski poslanik i bivši slovenački premijer Marjan Šarec upozorio je na opasnost da bilateralni sporovi postanu prepreka procesu proširenja.
„Nadam se da Crna Gora neće postati žrtva bilateralnih pitanja“, rekao je Šarec.
Iz hrvatske vlade, međutim, poručuju da je Podgorica dobro upoznata sa očekivanjima Zagreba i da je rešavanje otvorenih pitanja odavno trebalo da bude završeno.
Spor pokazuje koliko evropski put Crne Gore, uprkos ambicioznom planu Podgorice za članstvo 2028. godine, može zavisiti ne samo od reformi već i od odnosa sa susednim članicama EU.