Milan Radin za Balkan Watch: Da li smo na pragu nove istorijske ere? Povratak ideologija koje oblikuju savremeni svet

Foto: Balkanwatch.com

Narodni poslanik Milan Radin je tokom intervjua za Balkan Watch istakao da se Evropa i svet suočavaju sa dubokim ideološkim promenama, koje dovode u pitanje tradicionalne društvene vrednosti i dosadašnje političke podele.

Govoreći o protestima, ulozi nevladinog sektora i jačanju desnih političkih pokreta, Radin je istakao da budućnost evropske politike u velikoj meri zavisi od sposobnosti stranaka da odgovore na nezadovoljstvo građana.

Politički potresi u Evropi, promene u američkom društvu i sve izraženije ideološke podele otvaraju pitanje u kom pravcu se kreće savremeni svet. Dok jedni u tim procesima vide nastavak društvene liberalizacije, drugi upozoravaju na slabljenje tradicionalnih institucija, porodice i zajednice.

Foto: Balkanwatch.com

Da li svet postepeno ulazi u novu istorijsku eru ?

„Ne bih rekao da za sada vidimo otvaranje novog poglavlja svetske istorije. Kada govorimo o velikim istorijskim prekretnicama, moramo imati u vidu šta je u prošlosti zaista označavalo početak novih epoha. Iskreno se nadam da ne idemo u tom pravcu, jer bi se danas jedno novo poglavlje svetske istorije verovatno merilo nekim veoma velikim sukobom.

Naravno, u ovako nestabilnim međunarodnim okolnostima ništa se ne može potpuno isključiti. Ono što svakako možemo da primetimo jeste novo ideološko prestrojavanje, posebno u Evropi, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama“, istakao je Radin.

Foto: Wikipedia

Kako je i kada započeto moderno ideološko prestrojavanje?

„Mislim da danas vidimo posledice jednog dugotrajnog procesa koji je započeo još šezdesetih godina prošlog veka. Tada su određeni levičarski intelektualni i politički krugovi govorili o potrebi dugog marša kroz institucije, pre svega kroz akademsku zajednicu. Danas, nekoliko decenija kasnije, vidimo rezultate tog procesa.

Ideje koje su šezdesetih godina smatrane ekstremnim u međuvremenu su postale deo glavnih političkih i društvenih tokova u Evropi i Americi.

Mislim da danas živimo u vremenu ekstremnog individualizma. Liberalizam, u svom izvornom značenju, u pojedinim savremenim tumačenjima doveden je do krajnosti. Sve više se insistira na pojedincu kao potpuno samostalnoj jedinki, dok se značaj porodice i drugih tradicionalnih zajednica potiskuje u drugi plan“, naveo je Radin.

Foto: Wikipedia

Koliko individualizam ugrožava tradicionalne društvene zajednice?

„Zapadna civilizacija, posebno evropske zemlje i Severna Amerika, istorijski je izgrađivana na različitim oblicima zajedništva. To je pre svega porodica, zatim verska zajednica, a na kraju i nacija kao širi oblik društvenog povezivanja. Sve te zajednice imale su važnu ulogu u razvoju društva i države.

Danas, međutim, sve više dominira shvatanje prema kojem je svaki pojedinac svet za sebe. Smatram da je takav pristup pogrešan na više nivoa. Niko ne može biti potpuno izdvojen od društva. Svako od nas trebalo bi da funkcioniše unutar određene zajednice, bilo da je reč o porodici ili nekom širem obliku društvenog organizovanja.

Bez zajednice teško je graditi stabilno društvo, a samim tim i stabilnu državu“, ocenio je Radin.

Govoreći o moralnim načelima, Radin je istakao da sloboda pojedinca mora imati određene granice.

„Ako uklonite postojeće moralne norme, morate imati nešto čime ćete ih zameniti. Međutim, danas se često govori o oslobađanju pojedinca od gotovo svih ograničenja, bez jasnog odgovora na pitanje šta predstavlja novi moralni okvir.

Ne možete kao jedino moralno načelo postaviti ideju da je čovek slobodan od svega. Sloboda mora imati određene granice. Moja sloboda trebalo bi da bude ograničena vašom slobodom, odnosno ne bi smela da zadire u prava drugog čoveka“, istakao je Radin.

Foto: Wikipedia

Kako se ideološke promene odražavaju politiku u Evropi?

„Francuska je veoma zanimljiv primer. Ta zemlja ima dugu tradiciju političkih protesta i snažnih levičarskih pokreta.

Međutim, ono što danas vidimo razlikuje se od ranijih protesta. To više nisu samo pokreti poput „žutih prsluka„, niti protesti koje možemo jednostavno svrstati u tradicionalne levičarske političke okvire. Smatram da se sve više pojavljuju anarhistički elementi.

Problem je što se anarhizam u pojedinim krugovima počinje predstavljati kao legitiman politički odgovor na postojeće društveno uređenje. Za mene je zabrinjavajuće da neko priželjkuje anarhiju kao model organizovanja društva“, rekao je Radin.

Foto: Wikipedia

Govoreći o mogućnosti širenja sličnih političkih procesa, Radin je ukazao na proteste u Srbiji i drugim državama.

„Smatram da se određeni modeli političkog delovanja koji su se pojavili u Srbiji mogu prepoznati i u drugim državama.

Kada govorimo o protestima u Srbiji, uključujući takozvane studentske proteste, postavlja se i pitanje njihove organizacije i finansiranja. Kao neko ko se dugo bavi politikom, znam koliko košta organizovanje skupova, obezbeđivanje tehničke opreme i sprovođenje ozbiljnih političkih aktivnosti.

Naravno, moguće je da se sredstva prikupljaju kroz donacije, ali onda se postavlja pitanje ko su donatori i odakle dolazi novac. Mislim da su to legitimna pitanja.

Prema mom viđenju, određeni obrasci političkog organizovanja mogu se prepoznati i u Francuskoj i Belgiji. Pretpostavljam da ćemo slične pojave videti i u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kako se budu približavali naredni izbori“, kazao je Radin.

Foto: Wikipedia

Zašto su radikalne promene državnog sistema opasne?

Radin smatra da društvene promene ne bi smele da ugroze kontinuitet rada državnih institucija, upozoravajući na rizike radikalnih revolucionarnih procesa.

„Država je izuzetno složen sistem. Ne možete građanima obećavati rušenje čitavog državnog aparata, a da pritom nemate jasan odgovor na pitanje šta će ga zameniti. Država nije igračka.

Moraju da se isplaćuju plate i penzije, da funkcionišu obrazovanje, zdravstvo i sistem socijalnih davanja. Sve su to institucije i mehanizmi koji omogućavaju funkcionisanje jedne zajednice.

Zato smatram da su radikalni pozivi na rušenje sistema bez jasnog plana za njegovu zamenu veoma opasni“, naglasio je Radin.

Foto: Wikipedia / Francuska 2026. godine

Može li jačanje konzervativnih stranaka promeniti budućnost Evrope?

Govoreći o budućnosti evropske politike, Radin je kao jedan od važnih procesa izdvojio jačanje nacionalnih i konzervativnih stranaka.

„Rekao bih da nade ima upravo zato što postoje takvi politički pokreti. Međutim, pravo pitanje jeste da li će oni uspeti da dođu na vlast i kakvu će politiku tada sprovoditi.

Čak i kada takve stranke ne dođu na vlast, mogu predstavljati korektivni faktor tradicionalnim strankama desnog centra. Problem je što se ono što smo nekada nazivali desnim centrom u mnogim evropskim državama pomerilo ulevo.

Zbog toga se pojavljuje prostor za nove političke pokrete koji pokušavaju da preuzmu deo tradicionalnog konzervativnog biračkog tela“, ocenio je Radin.

Foto: Wikipedia / AfD

Kakva je budućnost AfD-a u Nemačkoj i Nacionalnog okupljanja u Francuskoj?

Osvrćući se na politički uspon Alternative za Nemačku ( AfD ), Radin je ukazao na promene unutar te stranke i njen odnos sa tradicionalnim nemačkim konzervativcima.

„AfD je u početku bio pre svega evroskeptična stranka, koja je postavljala pitanje zašto Nemačka mora da snosi veliki deo finansijskog tereta unutar Evropske unije. Kasnije se stranka transformisala i počela da privlači birače sa drugačijim političkim prioritetima.

Naravno, unutar Alternative za Nemačku postoje različite političke struje. Među njima ima i ljudi sa izrazito desničarskim stavovima, što ne treba zanemariti. Ideja povratka ekstremne desnice na vlast u Nemačkoj i mene zabrinjava.

Ipak, smatram da je AfD u određenoj meri ublažio svoj politički nastup. Lično bih voleo da vidim mogućnost saradnje tradicionalne nemačke desnice i Alternative za Nemačku, odnosno eventualnu koaliciju CDU i AfD“, rekao je Radin.

Foto: Wikipedia / AfD

Govoreći o Nacionalnom okupljanju u Francuskoj i Marin Le Pen, Radin je ukazao na promene u političkom profilu te stranke.

„Marin Le Pen jeste naslednica političke tradicije svog oca, ali ona nije njen otac. Isto tako, današnje Nacionalno okupljanje nije ista politička organizacija kakva je bila u vreme Žan-Marija Le Pena.

Zato odbijam da tu stranku automatski nazivam ekstremnom desnicom. Smatram da se taj izraz često koristi kao politička etiketa, sa ciljem da se određene stranke udalje od šire javnosti i predstave kao neprihvatljive.

To pokazuje da savremene političke podele nisu tako jednostavne kao što se često predstavljaju“, naveo je Radin.

Foto: Wikipedia / Le Pen

Da li su tradicionalne podele na levicu i desnicu izgubile svoje prvobitno značenje?

„Mislim da danas moramo mnogo preciznije da definišemo političke pojmove. Kada neko kaže levica, na šta tačno misli? Da li misli na tradicionalnu socijaldemokratiju, koja se razvijala početkom 20. veka, ili na komunizam kakav je postojao u Sovjetskom Savezu? Ili misli na savremene progresivne pokrete koji se pre svega bave pitanjima identiteta, roda i novih društvenih prava?

To nisu iste političke ideje. Smatram da veliki deo onoga što se danas predstavlja kao levica nema mnogo zajedničkog sa tradicionalnim levičarskim idejama iz prošlog veka.

Tradicionalna levica bavila se pre svega pitanjima radničkih prava, ekonomskih odnosa, socijalne sigurnosti i položaja zaposlenih.

Zato mislim da moramo praviti jasnu razliku između tih političkih tradicija. Bez toga ne možemo pravilno razumeti ni promene koje se danas događaju u evropskoj politici“, zaključio je Milan Radin.

Foto: Wikipedia / levica i desnica