Dok zvaničnici govore o ekonomskom oporavku, milioni Nemaca se bore sa sve većim troškovima stanovanja. Prema novoj studiji, čak 6,6 miliona domaćinstava finansijski je opterećeno izdacima za kiriju i grejanje, prenosi „AUF1“. Za mnoge porodice, stan više nije osnovna životna potreba već najveća mesečna stavka koja narušava kućni budžet.
Podaci ukazuju da oko 3,2 miliona domaćinstava odvaja više od 40% neto prihoda na stanovanje i grejanje, dok još 3,4 miliona troši između 30% i 40% mesečnih primanja. Naročito je teška situacija najsiromašnijih, čiji prosečan neto prihod dostiže svega 1.417 evra mesečno.
Mnogim građanima nakon izmirenja kirije i računa za grejanje ostaje jedva dovoljno sredstava za hranu, lekove i odeću. U najugroženijim domaćinstvima čak 60% prihoda odlazi na troškove stanovanja, što brojne porodice dovodi na sam rub siromaštva.
Situaciju dodatno otežava ubrzani rast cena zakupnina, koje u mnogim nemačkim gradovima rastu brže od plata. Zbog toga su stanovnici sa nižim i srednjim primanjima prinuđeni da se sele u udaljenije i jeftinije delove gradova ili da dele stanove kako bi snizili troškove.
Posledice su vidljive i šire od novčanika, sve je više onih koji kasne sa računima, traže socijalnu pomoć ili strahuju od gubitka doma. Ono što je nekada bio tržišni problem, danas prerasta u ozbiljnu društvenu krizu.
Nemačka je decenijama bila simbol ekonomske stabilnosti i visokog standarda. Međutim, kada milioni građana odvajaju trećinu, polovinu ili više od svojih prihoda samo za stan i grejanje, jasno je da problem prevazilazi brojke. Za obične ljude to znači manje za porodicu, zdravlje i dostojanstven život, a stambena kriza sve više postaje jedno od centralnih pitanja savremenog nemačkog društva.